
Protektorati
Piše: Gostimir T. Popović vojno politički analitičar
PROTEKTORATI NA J/I EVROPE
Umesto nalaženja rešenja za međunacionalne probleme, koje bi odgovaralo svim narodima, vojna komponenta mirotvoraca, u kojoj glavnu ulogu igra NATO, je odabrala varijantu prisilne prinude na mir.
Neefikasnost ove varijante potvrđuje činjenica, da je NATO prinuđen, da stabilnost u regionu čuva pomoću sistema protektorata na većini teritorija bivše Jugoslavije.
Osnovna karakteristika svih vidova protektorata je „ograničenje teritorijalnog, političkog ali moralno psihološkog suvereniteta”, mada postoje i razlike u obliku i sadržaju protektorata. Danas možemo da govorimo o četiri vrste protektorata na Balkanu. Prvi je na prostoru BiH (Republika Srspka i Federacija BiH), drugi je u Makedoniji, treći na Kosovu a u toku je stalna aktivnost da se Srbija „baci na kolena“ te da i u njoj vrše svoje nezdrave eksperimente.
Prvo je stvoren protektorat u Bosni i Hercegovini — kao protektorat sa neograničenim ovlašćenjima, koja koriste razni vrlo visoki (i oni oko visokog) predstavnici, i mnogi drugi, iz beskonačne bulumente takozvanih medjunarodnih predstavnika koji čvrstom strukturom za održavanje mira oličenom u isto tako ničim kontrolisanim snagama pod kontrolom NATO saveza (čitaj SAD).
Visoki predstavnici smenjuju na izborima legalno izabrane parlamantarce, čak i predsednika, nameću politička rešenja, u potpunosti kontrolišu medije, sistem obrazovanja, armiju, aktivno se mešaju u izbore, kontrolišu izborne zakone, a posebna specijalnost su im razne reforme i principi.
Zajednički rezultat aktivnosti međunarodnih organizacija i snaga, naročito NATO, na post-kriznim teritorijama, je nemogućnost rešavanja glavnih pitanja — poštovanje političke volje, regulisanje demokratskih procesa, poboljšanje privrednog života, pomirenje strana koje su bile u sukobu, samostalni izbor puta. Ovo poslednje se na Balkanu skoro u potpunosti izuzima. Aktivnost NATO u BiH i na Kosovu nas uverava u to, da inostrano prisutstvo ne može da reši problem međunacionalne razdvojenosti, ne može da dovede do političkog i ekonomskog poboljšanja u zemlji, niti može da postane snaga napretka, jednostavno, nije u stanju zbog svojih zadataka i ciljeva..
Ali, ostaje pitanje, postoji li plan povlačenja međunarodnih snaga iz ovog regiona? Ili će narodi da tonu što dublje u živo blato koje im mese predstavnici raznih međunarodnih organizacija i snaga.
Kriza na Balkanu nije završena.
Sada se ona koncentriše na tzv. „albanskom pitanju” na teritoriji bivše Jugoslavije. Secesionistički albanski pokret, koji se nastavlja vodi u dalje usitnjavanje Balkana na mini monoetničke države, što ne samo da koči, već zaustavlja proces integracije, nastavlja proces revizije granica, koji su započeli separatisti, uprkos Helsinškoj Povelji.
U svakom slučaju, u regionu je do kraja omalovažen i pojam i sadržaj protektorata te smo došli do situacije nekontrolisanog i neodgovornog upravljanja što može da bude vrlo negativan primer ne samo na regionalnom, već i na globalnom nivou.
prota49@yahoo.com
www.gtp.ovde.com
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















