Pripitomiti munju
Ruski naučnici-fizičari pokušavaju da obuzdaju munje. Njihovo iskustvo je zainteresovalo japanske kolege. Danas ruski i japanski istraživači zajedno rade na zaštiti dalekovoda od munja, koje isključuju struju. Prema proračunima analitičara, finansijski gubici u svetu od takvih havarija iznose nekoliko milijardi dolara godišnje. Mnoge razvijene zemlje, pre svega SAD i Japan, veoma su zabrinute zbog toga, te traže načine smanjivanja tih gubitaka. Svakako, teško da je moguće učiniti da munje ne pogađaju dalekovode. Međutim, moguće je smanjiti verovatnoću pogađanja putem presretanja munje na putu prema objektu. To mogu da učine precizni laserni uređaji. Pred mikrofonom je šef odelenja moćnih lasera Instituta opšte fizike RAN profesor Viktor Apolonov.
- Uz pomoć modeliranja munja smo dobili ubedljive dokaze da njihova ogromna snaga može da bude usmerena preko lasernog kanala u zemlju. Laserni kompleks se montira na jednom mestu, uz pomoć sistema ogledala okružuje se teritorija, koja mora da bude zaštićena. Specijalni aparat fiksira visoki napon elektromagnetskog polja u oblacima, gde može da nastane munja. Tuda se šalje impuls lasera. On presreta munju, koja može da bude usmerena u određeno mesto. Zaštićena teritorija može da bude ogromna. Na takav način mogu da budu zaštićeni ne samo dalekovodi, već bilo koji drugi objekti.
Postavlja se pitanje: ako munja može da bude uhvaćena, verovatno, ona može da bude iskorišćena za pozitivne svrhe – radi dobijanja struje? Tako je, naučnici postavljaju pitanja akumulacije i pretvaranja te energije. Svakako, nije celishodno premeštati laserni kompleks radi toga da se uhvate dve-tri munje prilikom kratke oluje. Međutim, na zemaljskoj kugli postoje mesta, gde sevanje munja traje po 10 sati bez prekida, - to bi se moglo iskoristiti. Govori Viktor Apolonov.
- Postoej mesta, naprimer, u Venecuelskim planinama, gde hladan vazduh silazi sa padina Anda i dole se sreće s metanom, koji se diže iz jezera u fazi stvaranja močvare. To stvara električni napon, koji prouzrokuje brojne munje. Ili, recimo, u nekim južnim državama SAD u planinama padaju kiše verga, koje zbog suhoh vazduha ne dospevaju do zemlje. Zato kiše kao da nema, međutim, električni napon postoji. Takvih mesta u svetu ima mnogo, zato bi njihova energija mogla da bude «pripitomljena».
U poslednje vreme je objavljeno mnogo istraživanja o nedavno otkrivenim džetovima i sprajtovima – ogromnim munjevskim naponima u jonosferi. Govori Viktor Apolonov.
- Ta energija se može koristiti u kosmonautici, jer velike sunčane baterije na satelitima ili kosmičkim stanicama krše njihovu dinamiku, pokret. Više određenih razmera baterije ne smeju da budu. Zato kod kosmonauta postoji deficit energije. Međutim, uz pomoć lasera moguće je dobiti energiju za kosmičke svrhe iz munja na velikoj visini.
Za sada u svetu nije stvoren laserni kompleks, koji bi savladao takve zadatke. Postoje laboratorijski eksperimenti i istraživanja, proračuni i modeli, koji čekaju finansijska ulaganja. Znatan deo projekata pripada ruskim naučnicima. Moguće je da ideja pretvaranja munja u izvor energije, koji se obnavlja, za sada nije verodostojna. Međutim, u nauci se često desi da istraživanja globalnih procesa mogu da rezultiraju praktičnom vajdom. Naprimer, osvajanje dalekog kosmosa je poklonilo svetu potpuno zemaljske stvari: mobilnu vezu i navigatore.
Darja Denisova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- fizika
- istraživanje
- energija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















