Čitanje štetno po zdravlje?
Od kako je čovek smislio slova, naučio se da sklapa od njih reči i piše knjige, u svetu ne jenjavaju sporovi o koristi ili štetnosti čitanja. Zaštitnika ovog procesa u svako doba bilo je dosta: svi učeni ljudi, monasi i drugi nosioci prosvećivanja jednoglasno su podržavali čitanje, insistirajući na njegovoj neophodnosti za vaspitavanje građanina sposobnog da upravlja državom i služi domovini verom i pravdom. Posebno konzervativni su tvrdili da od onih koji ne vole i ne žele da čitaju ne može da postane dobar čovek.
Da li je to tako? Da li je istina da čovek koji čita predstavlja najbolju komponentu društva i da li postoji korist od čitanja ili ono donosi samo štetu?
Za ljudsko zdravlje neumereno čitanje je nesumnjivo štetno, kažu knjigomrsci. Kao prvo, veliki deo ljubitelja knjiga nosi naočare i ima problema sa vidom zbog čitanja na loše osvetljenim mestima, u krevetu, u metrou, u autobusu, kao drugo mnogi imaju krivu kičmu, bol u leđima, radikulitis, skoliozu i ruge neprijatnosti. Kao treće, čitači vode pasivan život i zato često imaju višak kilograma, sa zadovoljstvom gutaju ne samo knjige, već i sadržaj frižidera. Uz to među čitačima su proširene i glavobolje različitog porekla, nervni poremećaji. A uz to imunitet takvog čoveka je mnogi puta slabiji nego kod knjigomrsca, zato što knjiški moljci kako ih nazivaju protivnici, veliki deo vremena provode u zatvorenim prostorijama i malo se šetaju. U određenim epohama bilo je čak i gonjenja ljudi koji vole da čitaju. Smatralo se da ova pogubna navika nanosi štetu državi, ruši strukturu društva i kvari odnose sa vlašću.
Šta misle o tome naučnici? Stručnjaci iz francuskog Nacionalnog insituta zdravlja i medicinskih istraživanja došli su do zaključka da čitanje kao relativno nedavna pojava u čovekovom životu navodi mozak da prilagođava njemu oblasti koje odgovaraju za druge veštine.
Autori eksperimenta su sakupili grupu od 63 Portugalca i Brazilca, od kojih je 11 bilo nepismeno, 22 osobe su naučile da čitaju u odraslim godinama, ostali u detinjstvu kada su išli u školu. Pri tome naučnici su namerno radili ne sa obrazovanim studentima univerziteta koji su obično dobrovoljni u ovakvim istraživanjima. Rezultat: umeće čitanja se razvija na uštrb sposobnosti da se percipiraju ljudska lica.
Druga grupa naučnika je otkrila da intelekt, tačnije opšta sposobnost za shvatanje i rešavanje teškoća koja objedinjuje sve saznajne sposobnosti čoveka: osećanja, percepciju, pamćenje, mišljenje, i broj pročitanih knjiga nisu nikako povezani. Tačnije može da se čita vrlo mnogo, ali znanja od toga neće biti više, posebno ako čitate u cilju da se zabavite ili ubijete vreme.
Za vreme čitanja ljudski mozak dobija informacije, ali one često nisu samo beskorisne za život ili um, već i sasvim nesistematske. Za vreme zabavnog čitanja, neopterećenog analizom materijala koji se čita, intelekt lenčari, znači ne razvija se. Radi održavanja uma u radnom stanju ne treba samo čitati, već i rešavati razne analitičke zadatke, između ostalog mozgalice. Zaključak je sledeći: može se biti načitan i sasvim neprilagođen za život.
Preteranost je štetna u svakoj oblasti. Ne treba zaboraviti da je čitanje jedan od najboljih načina za dobijanje informacija, a kako da se ona upotrebi, zavisi u celini od nas. O tome kako pravilno čitati da bude korisno i za zdravlje, govorićemo u narednom članku.
Ana Fjodorova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/ Yourdon /cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- obrazovanje
- istraživanje
- medicina
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »















