Vojni sukob u Siriji - šteta
Konflikt u Siriji traje od marta 2011. godine.
Žrtve i šteta od vojnog konflikta
U konfliktu je poginulo oko 100 000 građana.
Svoje domove u Siriji već je napustilo više od 4,5 miliona ljudi.
Prema podacima UN, broj izbeglica u druge zemlje dostigao je 1,7 miliona ljudi. Najvećoj opasnosti u Siriji podvrgnute su manjine – hrišćani svih konfesija i šiiti.
UN su objavile da do kraja godine za humanitarnu pomoć Siriji će biti potrebno više od 5 milijardi dolara. Ovo je najveća suma koju su UN ikada tražile.
Šteta ekonomiji
Dve godine oružanog sukoba dovele su sirijsku ekonomiju na ivicu bankrotstva. Šteta naneta ekonomskoj infrastrukturi u Siriji procenjuje se na 15 milijardi dolara (po drugim izvorima na 27,3 milijarde dolara).
Unutrašnji bruto proizvod je pao više nego za trećinu, za 35-40%.
Nezaposlenost je skočila 5 puta.
Valuta je obescenjena 6 puta.
Cene u zemlji su skočile za 36%.
Devizne rezerve Nacionalne banke Sirije su pale sa 18 milijardi na 2 milijarde dolara.
Štete od međunarodnih sankcija – 4 milijarde dolara, što je dovelo do deficita robe prve potrebe.
Bez kredita Irana, Rusije i Kine vlada nema za šta da kupuje hranu i gorivo.
Tri puta je smanjena proizvodnja nafte i prihodi od njene prodaje. Ustanici su zahvatili mnogo naftnih bušotina, posle čega je EU ukinula embargo na kupovinu sirijske nafte.
Teroristi su opljačkali oko 1000 fabrika i preduzeća u trgovinsko-industrijskom centru Alepo.
Oko 10 miliona Sirijaca živelo je u selima, 80% njih zarađivalo je za život baveći se poljoprivredom. Skok cena u ratno doba, oštećivanje poljoprivrednih mašina i skladišta, bekstvo farmera – na kraju je rod ili uništen, ili nema ko ga da sakupi.
Kulturna šteta
2012. godine ustanici su koristili eksploziv za miniranje tvrđave Alepo.
Zatvorena pijaca Suk el-Medina u Alepu je jedinstveni spomenik, najveća zatvorena pijaca u svetu, objekat Svetskog nasleđa UNESKA, napola uništena u paljbi.
Džamija Omejadov iz 706. godine naše ere podvrgnuta je razaranjima i pljačkama. Ona se nalazi na spisku Svetskog nasleđa UNESKA. Na teritoriji džamije se čuvaju neprocenjivi istorijski i religiozni spomenici.
Drevni spomenici u gradu Palmiri se nalaze u zoni rizika od razaranja i pljačke.
U tvrđavi Krak de Ševalije, jednoj od najpoznatijih srednjovekovnih citadela, zjape rupe.
Muzeji i grobnice u Dolini mrtvih potpuno su opljačkane.
U gradu Alameja srušene su antičke kolonade iz doba Aleksandara Velikog.
Vojna dejstva u Halebi, čiji stari deo se nalazi među objektima Svetskog nasleđa od 1986. godine izazvala su zabrinutost rukovodstva UNESKA.
Grad je sačuvao spomenike monumentalne arhitekture, koji odražavaju kulturu raznih civilizacija u toku milenijuma. Među njima su Hetiti, Asirci, Grci, Rimljani, Omejadi, Ajubidi, Mongoli, Mameluci i Otomani.
U uslovima građanskog konflikta vanrednu zabrinutost UNESKA izaziva pretnja od pljačke i razaranja objekata kulturnog nasleđa.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »















