U Iran se vratili ruski naftaši
Ruska kompanija Zarubežnjeft dobila je pravo da radi u Iranu. Kompanija će raditi na nalazištu Hajm, jednom od najvećih nalazišta gasnog kondenzata u zemlji. Samo gasni resursi tamo se procenjuju na 260 milijardi kubnih metara.
Do danas ruskim naftašima nije polazilo za rukom da uđu u iranske projekte. Istina, od 2003. godine na bloku Anaran je radio Lukojl, ali posle uvođenja ekonomskih sankcija protiv Irana kompanija je istupila iz projekta. Zatim je u Iran došao Gaspromnjeft, ali 2011. godine Iran je raskinuo sa njim niz sporazuma. Što se tiče Zarubežnjefta, kompanija je prvo formirana za rad u inostranstvu. Zato nema ničeg neobičnog u tome što će ona raditi u Iranu, smatra direktor Instituta za nacionalnu energetiku Sergej Pravosudov.
- U pogledu Irana deluju sankcije, a druge ruske kompanije – Gasprom, Rosnjeft, imaju ozbiljan biznis u zemljama koje se upravo pridržavaju ovih sankcija. To može ozbiljno da ugrozi njihov biznis. Zato u datom slučaju Zarubežnjeft kao relativno mala kompanija koja nema neke velike aktive u inostranstvu, verovatno je bila izabrana kao poligon na kojem može da se oproba rad u Iranu. U toj zemlji je prilično strog odnos prema stranim investitorima, nema SRP (sporazuma o podeli produkcije). Kompanija koja učestvuje u njihovim projektima nema mogućnosti da dobije naftu i gas za prodaju. Ona dobija fiksiranu sumu koja se unapred dogovara.
Ekspert ne isključuje da su Zarubežnjeftu ponuđene neke olakšice u uslovima spoljnih sankcija protiv Irana. Kada učešće u projektu ne bi bilo ekonomski opravdano ni jedna kompanija ne bi u njemu učestvovala. Najverovatnije obim profita koji su obećali Iranci dovoljan je da zainteresuje Zarubežnjeft. Ipak na Bliskom Istoku, tim pre u Iranu, politički rizici su vrlo visoki, smatra ekspert Fonda za nacionalnu energetsku bezbednost Aleksandar Pasečnik.
- To je zemlja koja se nalazi pod pritiskom, pod sankcijama. Politički rizici su veliki. Ali sa druge strane, ruske kompanije su orijentisane na takve trendove.
2012. godine EU je uvela embargo protiv iranske nafte. Ipak Iran trenutno izvozi u nekoliko zemalja, između ostalog u Kinu, Japan, Južnu Koreju. A sa gasom je sitaucija malo drugačija: osim unutrašnjeg tržitša, on nema kuda da se isporučuje. Istina, ovde su mogući pomaci u slučaju da počne da radi gasovod Iran-Pakistan. Moguće da će se u susednu zemlju transportovati gas sa nalazišta Hajam, ističe Sergej Pravosudov.
- Opet, ko će prodavati gas? Teško da će to biti Zarubežnjeft. To je pitanje za Iran. Sada Iran isporučuje gas samo u Tursku. Sve ostalo troši sam. Mada po obimu rezervi Iran zauzima drugo mesto posle Rusije i ima veliki potencijal. Gradi se gasovod u Pakistan, bilo je razgovora o tome da se on produži do Indije. A Indija je ogromno tržište.
Obim rezervi nalaziža Hajam se procenjuje na 260 milijardi kubnih metara gasa i 220 miliona tona gasnog kondenzata. Obim eksploatacije planira se u visini od oko 9 milijardi kubnih metara godišnje. Otprilike isto toliko gasa ruski Gasprom je isporučio 2011. godine u Veliku Britaniju.
Oleg Nehaj,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















