Ukratko o olimpijadi
Reč «olimpijada» je prvo imala drugo značenje: ne Igre, već četvorogodišnji period među njima. Počev od 776. godine pre naše ere stari Grci su vodili hronologiju prema olimpijadama, naprimer, «treća godina 146. olimpijade». Tokom Olimpijskih igara u čitavoj Grčkoj su se obustavljali svi ratovi.
U drevna vremena nisu svi mogli da gledaju Igre, kao što mogu danas. Gledaoci takmičenja su mogli da budu samo muškarci, slobodni građani, koji nisu prekršili zakon. Ženama je bilo zabranjeno da posećuju takmičenja. Izuzeci su bile samo sveštenice boginje Demetre, za koju su na najpočasnijem mestu stadiona podigli mramorni presto.
Tradicija palenja olimpijske vatre nije starogrčka. Prvi put je to bilo učinjeno na Igrama u Amsterdamu 1928. godine,a tradicija štafete olimpijske buktinje nastala je na berlinskoj Olimpijadi 1936. godine.
Olimpijske igre su pre svega sport, ali je osnivač savremenog olimpijskog pokreta baron Pjer de Kuberten uključio u program Igara stokholmske Olimpijade 1912. godine konkurs lepih umetnosti. Zlatnu medalju u kategoriji književnost, začudo, dobio je sam baron de Kuberten!
20 hiljada milьa nad morem
2014. godine grad Soči će postati polazni za ostvarivanje upriličenog Olimpijadi ruskog projekta «20 hiljada milja nad morem». Četiri čoveka planiraju da obiđu čitavu zemaljsku kuglu domaćim avionom-amfibijom LA-8. Za 2,5 meseca ekspedicija će savladati 60 hiljada kilometara, 90% od kojih – nad morem. Učesnici projekta će leteti nad obalama četiri kontinenta, tri okeana i sedam mora, te izvršiti jedinstvena naučna istraživanja tehnike i tehnologija, razrađenih u Rusiji.
Maršrut putovanja je već sastavljen: iz Sočija će ruski piloti leteti prvo u Tursku, zatim će ići u UAE, Indiju, Tajland, Australiju, Singapur, Čile, Braziliju, Venesuelu, SAD, Finsku, Francusku i druge zemlje. Finiširaće projekat, izgleda, u Sankt-Peterburgu.
Hidroavion LA-8 može da sleti praktično na svaku površinu, kao i da uzleti, jedno punjenje mu je dovoljno za 3 000 km. Projekat «20 hiljada milьa nad morem» je prvi transkontinentalni let u hidroavijaciji.
Rekordistkinje
Tokom čitavog istorijata Olimpijskih igara najveći broj medalja kod žena su dobile skijašice – sovjetska sportistkinja Raisa Smetanina i Italijanka Stefanija Belmondo. Obe su dobile po 10 medalja, ali je Smetanina bila prva. Italijanka je dobila dve zlatne, tri srebrne i pet bronzanih olimpijskih medalja. Smetanina, «skijaška kraljica», kako je često nazivaju, dobila je četiri zlatne, pet srebrnih i jednu bronzanu medalju. Međutim, time se dostignuća sovjetskih sportistkinja ne ograničavaju. Rekordni broj zlatnih medalja - šest - dobile su klizačica Lidija Skoblikova i skijašica Ljubav Jegorova. Između ostalog, Skoblikova je uspostavila rekord i po broju medalja, dobijenih prilikom jedne Olimpijade 1964. godine u Insbruku - 4 zlatne medalje. Ona je imala najbolji rezultat u sve 4 distance, pri tome je u tri (500, 1000 i 1500 m) obnovila olimpijske rekorde. Između ostalih, ona će biti jedan od ambasadora Sočinske olimpijade.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- olimpijada
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















