Ulog na Kijev (ne) može da izgubi
Što je bliži momenat potpisivanja ugovora o pridruživanju sa EU, u Ukrajini su sve žešći sporovi o ispravnosti ovog rešenja. Kome je potreban evropski put ove države? Zvaničnom Kijevu, nacionalnim oligarsima, antiruski orijntisani deo evropske i američke elite ili svima zajedno?
Govoreći o ekonomskoj neophodnosti pridruživanja EU umesto Carinskoj uniji, polemiše se pozivajući se na vrlo nejasne argumente. Pri čemu se ćuti o tome, da li zaista u EU čekaju ukrajinske proizvode i kakva je zapravo sudbina malog i srednjeg biznisa ako se pristupi evropskom tržištu.
Jer, upravo ovaj segment može prosto umreti, zbog dampinga. Da, još i uzimajući u obzir kvalitet evropske robe. U EU, bez obzira na krizu, još uvek postoje investitori koji pokreću proizvodnju, za razliku od situacije u Ukrajini.
Kijev takođe očekuju veoma ozbiljni geopolitički i unutrašnji izazovi. Starosedeoci u EU, nove članove smatraju robom druge klase. Oni nekako dođu kao „tampon zona“ između „prave“ klasične Evrope i Rusije koja je u usponu.
Nije jasno na šta zapravo računa Kijev. Trebalo bi pomenuti da je sadašnji predsednik Viktor Janukovič došao na vlast na talasu pro ruske retorike, čime je osvojio glasove onih regiona koji podržavaju Rusiju. Ali, u praksi on je nastavio politički kurs svog prethodnog kolege Viktora Juščenka koji je krupnim koracima vukao Ukrajinu u srećni zapadni svet. Uzgred, mora se reći da od tolike sreće sve puca po šavovima.
Ko je onda zapravo, ako se sve uzme u obzir, zapravo, „ u plusu“ od čitavog evropskog projekta? Na ovo pitanje odgovara zamenica direktora Instituta strateških istraživanja Tamara Buzenkova:
- Jasno je da su inicijatori evrointegracija zapravo članovi političke vrhuške sa kapitalom oligarha. Oni su svoje mesto opredelili i razmestili kapital na evropskim tržištima, smatrajući da će na taj način imati neke koristi u budućnosti. Ali najvažnije je to da oni putem evrointegracija samo žele da zaštite sopstveni kapital.
Javalja se utisak da ukrajinske vlasti čine sve kako bi u državi raslo nezadovoljstvo i želja za protestom. Ukrajina ipak nije u medijskoj blokadi: stanovništvo vrlo dobro zna koliko su nezadovoljni stanovnici novih članica EU. Na primer u Bugarskoj ili stanovnici Baltičkih republika vrlo rado se sećaju doba socijalizma.
Kakvu zapravo sudbinu za sebe vidi ili očekuje stanovništvo Ukrajine? Teško da žele da ponove greške. Posle stupanja u STO, BDP je pao za 15%. Ekonomisti kažu da će se ova tendencija samo nastaviti i pojačati, ukoliko Ukrajina postane član EU. I ovo nije samo ekonomsko, koliko političko pitanje. Jer, zarad interesa krupnog kapitala, država je spremna da zaboravi na borbu protiv korupcije, reformu penzionog i poreskog sistema. Ulog Kijeva na EU, može i da izgubi, a to će postati politička osuda za one koji nisu sposobni da misle strateški. Čak i svoje budućnosti na visokim pozicijama.
Ilija Harlamov,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Ukrajina
- EU
- odnosi
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »

-može-da-izgubi.jpg)














