Koliko ideja ima Evropa?
Rezultati upravo završenog u okviru EU takozvanog Mesečnika zajedničkog tržišta ne mogu da obraduju njegove inicijatore. Glavni cilj date akcije sastoji se u tome da građani EU preko specijalnog sajta www.yourideasforeurope.eu, mogu da komuniciraju između sebe, kao i sa vodećim evropskim političarima, ekspertima i preduzimačima, da izražavaju sopstvene predloge i ideje povodom budućnosti jedinstvene Evrope. Rezultati Mesečnika, po mišljenju niza analitičara, nisu ispali oduševljavajući.
Teme Mesečnika su obuhvatile četiri kompleksa pitanja. To su zaposlenost i biznis, zaštita socijalnih prava, evropski bankarski sistem i konačno razvoj Internet-trgovine. Rezultate su rezimirali učesnici direktnih TV debata u Evropskom parlamentu, čiji tok su građani mogli pratiti uživo na istom tom web-sajtu. Ulov ideja za Evropu ispostavio se za autore incijative prilično oskudnim. Ukupno je skupljno oko 1600 mišljenja i komentara.
Što se tiče sadržaja samih ideja, njihov karakter, po izrazu austrijskog portala EU-Infotek, pokazao je pravu bedu kreativnosti. 43 učesnika, na primer, izrazila su se za uvođenje u EU jedinstvenog zvaničnog jezika, između ostalog predlaže se čak i esperanto. Stigao je predlog o uvođenju jedinstvene invalidske legitimacije za EU, jedinstvenoj za sve zemlje minimalnoj nadoknadi za rad u visini od 10 evra na sat ili jedinstvene tarife mobilne veze. Bilo je i radikalnijih predloga – recimo, da se zatvore sve privatne banke i da se ukine bankarska provizija. Bilo je predloga i dubljih po sadržaju, ali su oni samo ponavljali opštepoznate prioritete EU: potreba boljeg ulaganja investicija, osiguranje jednakog dostupa Internetu kao osnovnog prava građana EU i tome slično.
Najveću aktivnost, ako ova ocena može da se primeni za 197 učesnika, ispoljili su Belgijanci. Iza njih sledi Španija, Italija, Nemačka i Francuska. Što se tiče Austrije, Slovenije, Finske, Litvanije i Estonije, tamo se broj zainteresovanih za budućnost jedinstvene Evrope ispostavio sramno malim. Ispada, konstatuje EU-Infotek, da EU kritikuju, grde, čak proglašavaju mrtvim, ali malo ko izražava nešto delotvorno ili konstruktivno. Između ostalog, smatra šef odeljenja za zemlje i regione Evropskog instituta Vladislav Belov, ničeg neobičnog u tome nema.
- Raskid između građana i političkih institucija će postojati uvek, kaže Belov. To je neka objektivna datost, zato što se često interesi ne podudaraju. To je davnašnji problem EU. Postoji protivrečnost između građanskog nivoa svesti i profesionalnog. I verovatno u postojanju takvih protivrečnosti se sastoji garant kretanja napred.
Rukovodilac referata za veze sa zajedničkim tržištem Evropske komisije Hening Arp je optimističan.
- Vidimo dosta vrednih ideja koje nam se čine zanimljivim. Uveren sam da će u svakom slučaju one biti odražene u radnim planovima komisije.
Povodom broja i kvaliteta ideja o Evropi koje su izneli njeni građani, može se sporiti. Da li će se pojaviti nove, kreativnije uoči nastupajućih izbora za Evropski parlament, ovo pitanje ostaje otvoreno.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/Luigi Rosa/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- stanovništvo
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















