Nevesele lekcije Avganistana
Nemačka je doprinela jačanju vlasti terorističkih komandira – do takvog neočekivanog zaključka došli su eksperti nezavisnog međunarodnog analitičkog centra Afghanistan Analysts Network sa predstavništvima u Berlinu i Kabulu.
Ocene istraživanja zasnivaju se na proučavanju realne situacije na licu mesta, na mišljenjima predstavnika različitih slojeva avganistanskog stanovništva. Posebna pažnja u referatu koji je potpisao Filip Minh poklanja se pitanju na koji način je Nemačka uticala na formrianje lokalnih struktura vlasti. Glavni Minhov zaključak se sastoji u tome da u poređenju sa drugim članicama koalicije, Nemci su samo u izuzetnim slučajevima pokušavali da izvrše neki uticaj na nacionalnu avganistansku birokratiju.
Sa tačke gledišta autora referata, komanda nemačkog vojnog kontigenta u provicijama u zoni odgovornosti nemačke armije izabrala je u svojim dejstvima formalni princip saradnje sa predstavnicima zvaničnih vlasti, ostavši u neturalnoj poziciji prema njihovoj borbi za podelu ovlašćenja. Ali nemački vojnici nisu uzeli u obzir jedno: pojam zvanična vlast za stanovništvo nije značilo isti što i za predstavnike snaga koalicije. U svojoj većini guverneri provincija, rukovodioci organa policije i službi bezbednosti bili su 80-ih godina teroristički komandiri koji su se borili protiv sovjetskih trupa. 90-ih godina oni su terorisali stanovništvo, dok njihovo mesto nisu zauezli talibani. Posle srgavanja režima Talibana od strane snaga koalicije ponovo su poveli borbu za činovničke dužnosti, što im je uspelo. A to je značilo legalni pristup izvorima nezakonitog bogađenja, uključujući trogovinu nakroticima, korupciju i razne poslove sa prestavnicima snaga koalicije.
Istina, primećuje autor referata, neutralnost bundesvera je imala i svoje pluseve – podela vlasti u provincijama pod kontrolom nemaca nije prerasla u otvorene ratove. Ali konačni rezultat nije ni iz daleka takav kakav je očekivao Berlin i druge zapadne prestonice. Kako se govorilo u referatu nedavno predstavljenom u Pengatonu, o čemu saopštava portal EUobserver, posle rfaktičke predaje odgovornosti za bezbednost zemlje avganistanskim snagama „bezbednosti“ njihovi gubici za letnje mesece „sezone borbi“ aktualne godine skočili su za 80%. Lavirajući između talibana i Zapada, aktualna vlast u Kabulu odugovlači i sa potpisivanjem dogovora o statusu američkih vojnika u ovkiru nove misije posle 2014. godine.
U celini, ističe se u referatu AAN, odlučnija dejstva Amerikanac ai blago mešanje holandskih vojnika u prekrajanje vlasti između avganistanskih činovnika ispostavilo se ni malo bolje od nemačke neutralnosti. Opšti zaključak ne raduje: mogućnosti učesnika strane intervencije su ograničene, ako se oslanjaju na one koji imaju u rukama oružje. Posebno ako stranci ne shvataju lokalne peripetije borbe za vlast. Alternativu izveštaj ne daje, konstatuje Di Tagescajtung. Vojna alternativa može i da ne postoji, samtra odgovorni urednik lista Nezavisni vojni pregled Viktor Litovkin.
- Iskustvo boravka sovjetskih trupa u Avganistanu pokazalo je da Avganistanci ne trpe nikakve strane intervencije, bez obzira na stalno neprijateljstvo između klanova i plemena, kaže ekspert. NATO i SAD samouvereno su rešili da mogu da slome istorijske tradicije avganistanskog naroda. Ne! Ni oružjem, ni novcem, ni bilo čim drugim to je nemoguće promeniti.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Nemačka
- Avganistan
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















