Dnevni red za narednu godinu
Plenarna sednica Evropskog parlamenta koja počinje u Strazburu treba ne samo da rezimira rezultate godine na izmaku u EU, već i da označi perspektive za budućnost. A one za sada ostaju maglovite, mada je Evropska komisija bukvalno poslednjih dana dala novi impuls jednom od svojih ambicioznih projekata – uvođenju mehanizma budžetskog nadzora. Temu nastavlja naš komentator Petar Iskenderov.
Evropska komisija nije slučajno požurila da predstavi plan budžetskog nadzora uoči zasedanja Evropskog parlamenta. Upravo povodom finansijskih i ekonomskih problema očekuju se najoštrije debate – i višem izvršnom organu EU važno je da ide na njih ne sa praznim rukama. Predstavljen projekat je sračunat u prvom redu na 13 zemalja članica zone evra koje ne spadaju u kategoriju problematičnih – tačnije izuzimajući Grčku, Irsku, Kipar, Portugaliju...
Ipak teško je ne primetiti da mere koje preduzima EU sračunate su više na perspektivu nego na tekuću situaciju u problematičnim zemljama. Osim toga, Evropskoj komisiji tako i nije pošlo za rukom da reši ključni zadatak – da proširi jedinstvene planove i mehanizme nadzora na sve države članice EU, između ostalog na Veliku Britaniju. Ova činjenica ne izaziva više posebno čuđenje, istakao je u razgovoru za Glas Rusije ekspert Evropskog instituta RAN Vladislav Belov. Po njegovim rečima, radi se o čitavom kompleksu mera koje se tiču pre svega nacionalnog zakonodavstva, a zato zahtevaju posebne napore od Brisela.
Odbijanje Velike Britanije i drugih zemalja da se pridruže merama budžetske kontrole čak tržišta primaju mirno. Međutim, u suštini reč je o reivdiranju Lisabonskog sporazuma EU, koji je vršio ulogu evropskog ustava. Jednostavno sama po sebi sintagma Lisabonski sporazum skoro da se ne čuje: govore o izmenama i gotovo. Što se tiče automatski ugrađenih regulatora u mehanizma, koliko ja shvatam, oni treba da budu napravljeni na nivou nacionalnih država, na nivou ustavnih sudova i tako dalje.
Mnogo će zavisito od odlučnosti i principijalnosti Evropske CB kao glavnog finansijskog regulatora EU, objašnjava rukovodilac Centra za evropska istraživanja IMEMO RAN Aleksej Kuznjecov.
- Reč je u suštini o problemu statusa Evropske CB. ECB pokušava da sačuva svoju autonomiju u odnosu na nacionalne vlade. I to je u principu dobra stvar. Ali u kriznim momentima ona se uvek podvrgava osudi. I naravno da same zemlje napipavaju koliko će ECB popuštati.
Pozitivan spoljni fon za aktualno zasedanje Evropskog parlamenta bio je fiksiran poslednjih dana rast tržišta fondova u čitavom svetu.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















