MSP Rusije sumira rezultate 2013. godine
Poslednjih dana odlazeće 2013. godine zamenik ministra spoljnih poslova RF Sergej Rjabkov odgovorio je na pitanja Glasa Rusije i sumirao počitičke i diplomatske rezultate.
Jedan od glavnih događaja godine bio je početak procesa uništavanja hemijskog oružja. Kakvu ulogu su u tome imale međunarodne organizacije, kao i ruski stručnjaci i diplomate?
- Pitanje se nalaze u izuzetno osetljivoj i odgovornoj fazi. Pošto je u Ženevi, 14. decembra postignut rusko-američki sporazum, donet je čitav niz rešenja na relaciji UN – Organizacija za zabranu hemijskog oružja.
Kako se odvija saradnja sa SAD, uključujući Avganistan?
- Avganistan je danas, preciznije rečeno, otvoreno pitanje. Naredne godine ćemo se suočiti, u potpunosti, sa problemima, vezanim za perspektivu održavanja američkog prisustva u Avganistanu, sa pravnom osnovom njihovog boravka u ovoj republici.
U RF postoji niz obaveza u okviru bilateralnih sporazuma sa SAD o vazdušnom tranzitu. Ali pre svega se menja konfiguracija međunarodnog vojnog prisustva u Avganistanu, uključujući američko. Postavlja se pitanje, šta će biti sa tim sporazumom. Mi ćemo se njime aktivnije baviti. Usput, naredne godine Rusija preuzima predsedavanje u Grupi osam. Potrudićemo se da iskoristimo tu činjenicu, kako bismo skrenuli pažnju na trgovinu drogom. Znači, Avganistan, je jedan od glavnih zadataka u 2014. godini.
Šta se može reći o rusko-američkoj saradnji u oblasti strateškog naoružanja. Uostalom, danas samo Rusija i SAD imaju neuporedivu sa drugim državama, nuklearnu silu i raketno-nuklearne tehnologije.
- Ako govorimo o saradnji po pitanjima sporazuma START u okviru važećeg ugovora, ne vidm posebnih problema. Vrlo je dobro i važno, što ugovor funkcionište u svakondevnom režimu. To je uređen instrument. Naravno, ponekad se suočavamo sa izvesnim poteškoćama, na primer, pojavljuju se razne interpretacije određenih događaja. Ali za njihovo rešavanje postoji specijalni organi. Bilaterana konsultativna komisija. U novoj godini, u prvom kvartalu, biće održan njen redovni sastanak. Odnosno naš rad doprinosi širenju uverenja da je ovde sve predvidljivo.
Što se tiče daljeg kretanja, pojavljuje se pitanja. Ona su povezana sa tim, što mi ne možemo da razmatramo perspektive smanjenja nuklearnog arsenala, dok nisu rešeni problemi, koji direktno utiču na našu bezbednost: američko razmeštanje sistema PRO, perspektiva širenja trke u naoružanju u kosmos i čitav niz drugih pitanja.
Da li je problem strateškog ofanzivnog naoružanja povezan sa problemom raspoređivanja američkog sistema protivraraketnog štita u Evropi? Tim pre što postizanje sporazuma o iranskom nuklearnom progamu čini sve spornijim argumente, koji se iznose u prilog stvaranja protivraketnog štita SAD i NATO u Evropi.
- U potpunosti se slažem sa Vama. To je zaista važan problem. Prvo smo sumnjali, da naše kolege koriste iranski nuklearni program kao paravan za rešenje zadataka, koji neamu veze sa iranskim pitanjem. Sada nam kažu, pretnja još nije uklonjena, sve što je postignuto u Ženevi u novembru, privremeno je, reverziblino, može biti promenjeno.
Ako na taj način prilazimo pitanjima, koja su u vezi sa međunarodnom bezbednošću, onda je uopšte bilo kakva kontrola naoružanja i smanjenja oružja nemoguća. Čini mi se, da je to pogrešno logika. A evropski segment američkog sistema PRO usmeren je na smanjenje mogućnosti ruskih nacionalnih snaga nuklearnog odvraćanja. Ovo u velikoj meri, otežava praktičan rad na daljem smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja.
Da li je raspoređivanje sistema Iskander u Kalinjingradu – svojevrsni odgovor na planove protivraketnog štita?
- Na tu temu sve su rekli naši vojni rukovodioci. Podsetiću i na izjavu predsednika Ruske Federacija, koju je dao u novembru 2011. godine, u kojoj je jasno rečeno da ćemo preduzeti seriju mera, neophodnih u balansiranju situacije, ako program PRO bude nastavljen. Zapravo, nismo uradili ništa, što bi se moglo nazvati iznenađenjem. Senzacionalnost te teme, koju su sevrvirali zapadnoevropski i posebno istočnoevropski mediji je izmišljena.
U mirnom osvajanju kosmosa Rusija je uspostavila saradnju sa SAD, a šta se čini da se spreči militarizacija kosmosa?
- U kosmičkoj tematici i po pitanjima bezbednosti kosmičke delatnosti sa Amerikancima imamo konstruktivan dijalog, kao i po pitanjima mera transparentnosti i poverenja u kosmosu, borbe sa kosmičkim otpadom, koji predstavlja pretnjj za delatnost orbitalnih grupa. Što se tiče nedopustivog prenosa trke u naoružanju u kosmos, to postaje sve komplikovanije. Nažalost, mi za sada nemamo podršku našeg predloga da sklopimo ugovor koji isključuje mogućnost destabilizacije situacije. Mi idemo putem usvajanja bilateralnih dokumenata sa nizom zemalja, u kojima registrujemo utvrđujemo zajedničke obaveze o tome da nećemo prvi rasporediti oružje u kosmosu.
Armen Organesjan,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Elena Suponina/"Golos Rossii"/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















