Migranti iz Istočne Evrope u Britaniji nisu rado dočekani
Od 1. januara ove godine u zemljama EU su ukinuta ograničenja za radnu migraciju državljana iz Rumunije i Bugarske. U Velikoj Britanii je to izazvalo zabrinutost u vezi sa novim tokom migranata iz Istočne Evrope poput onog iz 2004. godine, kada su se u EU učlanile Poljska i još 9 članica.
Razlika u životnom standardu između Velike Britanije, s jedne strane, i Bugarske i Rumunije, s druge, nije u korist dve poslednje. Ona je izazvala strah da će se hiljade ljudi, tražeći bolji život, ustremiti u Englesku, Škotsku i Vels. Napad takve histerije je britansko društvo već preživelo, - ispričao je «Glasu Rusije» naučnik Centra britanskih istraživanja Andrej Kulikov.
- To je povezano s prethodnim etapama širenja EU, kada je došlo do velikog priliva emigranata upravo iz Poljske. Lik poljskog bravara ili poljske kućne pomoćnice je postao pojam za tu zemlju. Ustvari se čitava zemlja u masovnoj svesti poistovetila, naročito zahvaljujući listu San, s tim ne baš popularnim strukama.
S druge strane, pružajući radnim migrantima slobodni prilaz tržištu rada, Velika Britania bi mogla da stvori probleme za vlastitu ekonomiju i za migracionu politiku, - smatra ekspert Međunarodnog instituta humanitarno-političkih istraživanja Vladimir Bruter.
- Taj problem je dosta akutan, jer migracija iz Istočne Evrope nije podređena nekim pravilima, zato nije jasno kako u ovom slučau deluje pravni mehanizam, koji omogućuje borbu protiv nezakonite i ilegalne migracije. Prema mišlenju britanske vlade i pravnika, radnici iz Istočne Evrope često krše pravila zapošljavanja na ostrvima. Istovremeno nije jasno, u kojoj meri oni podleže deportaciji. To napreže Britaniju – zemlju, gde deluju određena pravila zapošljavanja i kontaktiranja s drugim zemljama EU.
Takva je situacija naterala političke krugove Velike Britanije da drugačije sagledaju svoje učešće u EU. Recimo, britanski premijer Devid Kemeron je još krajem protekle godine izjavio da vlada namerava da bitno ograniči migrante iz Istočne Evrope u pravima na sticanje socijalne pomoći, a u slučaju pritiska od strane Brisela postavi pitanje o napuštanju EU. Pri tome takav stav može da dobije podršku od strane političkih snaga, koje istupaju za tesnu saradnju s EU, - istakao je Vladimir Bruter.
- Treba sačekati rezultat izbora u evroparlament, zatim pogledati, kako će se odvijati izborna kampanja britanskog parlamenta. Danas je situacija takva da laburisti smatraju da Britanija mora da sarađuje s EU, te, prema prognozama, oni će pobediti u izborima. Međutim, mnogi od onih, ko planira da glasa za njih, ne smatraju da saradnja mora da bude čvrsta i jaka.
EU su potrebne reforme, - smatraju eksperti. I to, dosta duboke, jer današnji sistem, koji u svojoj osnovi predviđa ne izjednačenje, već produbljivanje razlika, ne može da postoji. Potpuno je prirodno da jače i nezavisne evropske zemlje, u koje spada i Velika Britanija, ne žele da postoje u takvom sistemu.
Grigorij Malenjin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »















