Vrhovna rada Ukrajine počinje da menja Ustav
Očekujući početak rada parlamenta Ukrajine na izmeni Ustava, aktivisti majdana koji su prešli, po sopstvenim rečima, u mirnu ofanzivu, u utorak ujutru su krenuli u koloni u stranu Vrhovne rade kako bi podržali usvajanje Ustava u redakciji iz 2004. godine. Oni idu pod zastavama tri opozicione partije: Batkivščine, UDARA i Svobode. Istina, njihovi lideri ne mogu da se pohvale takvim jedinstvom.
Do sada nije usaglašen ni registrovan ni jedan od 4 nacrta novog Ustava. Bez obzira na to što predstavnici opozicije zahtevaju hitna dejstva, rezmatranje može da se otegne. Jer scenario zajedničkog rada sa vlastima u njihove planove izgleda nije ulazio, kaže zamenik direktora Centra za ukrainistiku i belorusistiku Moskovskog državnog univerziteta Bogdan Bespaljko.
- Oni su hteli da istaknu niz zahteva koje bi vlast odbila da ispuni, posle čega je mirno mogla da se ukloni ta vlast kao tiranska, korumpirana i slično. U datoj sitauciji opoziciji je potrebna prosto vlast, nije važno u kakvoj republici: predsedničko-parlamentarnoj ili parlamentarno-predsedničkoj. Sva ova pitanja trebalo je da se rešavaju na referendumu. Ali ovaj referendum bi pokazao raskol ukrajinskog društva. Ako to bude pokazano, postaviće se pitanje federalizacije.
Dok poslanici pokušavaju da nađu izlaz iz političke krize, ukrajinska ekonomija i dalje slabi. Priliv stranih investicija se usporava, kurs grivne pada, rejtinzi obaveza u stranoj valuti padaju. U toj sitauciji jedina finansijska podrška potiče iz Rusije.
U decembru prošle godine Moskva i Kijev su se dogovorili da će Rusija kupiti ukrajinske evroobligacije u vrednosti od 15 milijardi dolara. Na današnji dan Ukrajina je dobila peti deo ove sume. Novi dogovor koji će doneti zemlji još dve milijarde treba da bude uaključen ove nedelje. To će pomoći da se Ukrajina spase od banrkotstva, smatra generalni direktor Centra za proučavanje postsovjetskog prostora Aleksej Vlasov.
- Rusija pruža bitnu pomoć ukrajinskoj ekonomiji koja se nalazi u teškom stanju. Ne mislim da je to politički korak od strane ruskog rukovodstva, to je zaista realni pokušaj da se bar nekako pomogne da se nađe izlazi iz ekonomskog ćorsokaka produbljenog majdanom, u kojem se sada nalazi Ukrajina.
U međuvremenu opozicija obećava svojim pristalicama da će dobiti materijalnu pomoć EU. Juče je održan sastanak lidera Batkivščine Arsenija Jacenjuka i predsednika stranke UDAR Vitalija Klička sa kancelarom Nemačke Angelom Merkel. Prema rečima opozicionara, Merkelova je izrazila uverenje da je EU zainteresovana za političku i ekonomsku stabilnost Ukrajine. Istina, o konkretnoj pomoći zemlji za sada nema reči. EU jednostavno sada nema za to sredstava.
I po svemu sudeći niko ne planira da ulaže u ukrajinsku ekonomiju u slučaju da ona potpiše sporazum o asocijaciji sa EU. Šta više, za račun novog tržišta za plasman evrospke zemlje planiraju da poboljšaju svoje materijalno stanje. Istina, pri tome obećavaju korist ne samo Ukrajini, već i Rusiji. Evropski komesar Ketrin Ešton izjavila je da zemlje Carinskog saveza samo dobijaju od tesnih veza sa EU. A pridruživanje Ukrajine Evroazijskom ekonomskom savezu, kako je izjavio predsednik Evropskog parlamenta Martin Šulc, ometaće formiranje zone slobodne trgovine. Tako Evropa pokušava da ograniči Ukrajini izbor. Isto tako postupaju i SAD. Treba se makar setiti razmatranja kandidatura za novu ukrajinsku vladu u Stejtdepartmentu i zahteva da se prekinu sva dejstva protiv učesnika nedavnih nereda i da se hitno pristupi formiranju višepartijske tehničke vlade. Kako je izjavio predstavnik MIP Rusije Aleksandar Lukaševič, SAD, prikrivajući se pozivima da se ne ometa slobodan izbor naroda Ukrajine, u praksi pokušavaju da nametnu zapadni vektor njenog razvoja kao jedini ispravni, diktirajući vlastima suverene zemlje kako to treba da rade.
Marija Baljabina,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- Ukrajina
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















