Prljav novac u čistim džepovima
Bilo da su to narkodileri, finansijski prevaranti ili falsifikatori novca – svi ovi kriminalni elementi u svakom slučaju moraju da peru svoj prljav novac. Prema ocenama eksperata UN, obim godišnje opranih kriminalnih sredstava iznosi 2,75% svetskog unutrašnjeg bruto proizvoda. To je izvod iz objavljen na zvaničnom sajtu Evropskog parlamenta, posvećenog rezultatima zajedničkog zasedanja dva komiteta glavnog zakonodavnog organa EU.
Kako se saopoštava u pres-relizu, komiteti parlamenta za valutu i finansije, kao i građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove odobrili su na svom zajedničkom zasedanju nacrte novih zakona o pooštravanju u EU borbe protiv pranja novčanih sredstava dobijenih nezakonitim putem. Prema ranijoj izjavi predsednika Evropskog saveta Hermana van Rompeja, ukupna visina troškova zemalja članica EU od opercija pranja prljavog novca premašuje u poslednje vreme bilion evra svake godine.
Posebna pažnja u predloženim nacrtima zakona se skreće na jačanje kontrole kretanja velikih novčanih suma. Informacija treba da bude dostupna kako za organe reda, tako i za zainteresovana pravna lica i široke krugove javnosti. Pr time neke banke, na primer, čak ne znaju imena svojih velikih klijenata.
U celini danas, po nekim ekspertskim ocenama, nelegalna cirkulacija novčanih tokova u Evropi dostiže 70 milijardi dolara godišnje. Međutim, predstavnici niza velikih finansijskih kompanija posrednika, kao što su između ostalog Vestern junion, Pej Pal i Master kard, održali su u Briselu sastanak na kojem su izjavili da podižu cene svojih usluga u slučaju usvajanja novih zakona. A to, po njihovim rečima, dovešće do obratnog efekta, pošto će deo novčanih tokova otići u senku ili preći u gotovinsku formu, što će olakšati delatnost prevaranata.
Još jedan aspekt koji ponovo privlači poslednjih dana pažnju javnosti je postojanje u stranim bankama računa niza viskokih državnih činovnika. U principu, kako smatra profesor ruske Visoke škole ekonomije Ivan Rodionov, i činjenica pranja novca i pokušaji skrivanja sredstava u inostranstvu za činovnike nisu novina i nisu pojedinačni.
- Jasno je da to važi i za Ukrajinu, kaže profesor. To je pokušaj da se obezbede aktivni kojima ljudi raspolažu. Pri tome je očigledno da nikakvi lukavi načini neće pomoći. Drugo je pitanje što često odgovarajući organi zapadnih zemalja ne sarađuju sa našim. Jasno je zašto. Jer uvek je prijatnije imati vlasnika takvih aktiva za saveznika, a ne neprijatelja. U slučaju da se nešto desi, preko njega može da se izvrši određeni pritisak.
Povodom skrivanja novca bivših ukrajinskih činovnika u inostranstvu mišljenje nemačkog poslanika Evropskog parlamenta iz stranke HDS Mihaila Galera je jednoznačno.
I adresa, i bankarski računi, sve to je izvesno, rekao je Geler u radijskom intervjuu. I bilo bi bolje preseći slične mahinacije još ranije, na osnovu važećih zakona.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















