Nestanak pčela vodi ka odumiranju čovečanstva
Nad pčelama se nadvila pretnja nestanka. Milijarde medonosnih insekata u čitavom svetu gine, ostavljajući čoveka oči u oči sa neoprašenim biljkama. Prema poslednjim podacima u SAD zbog pogibije pčela naglo je pao prinos voćnih kultura, u prvom redu jabuka i badema.
Svakog proleća u najugroženije regione prevoze košnice iz drugih krajeva zemlje ili ih uvoze iz inostranstva. To malo pomaže – veći deo preseljenih pčela ugine do naredne sezone. Šta više, prilikom prevoza pojavljuje se rizik epidemije. Između ostalog, 1998. godine u istim tim SAD desilo se da su se medonosne porodice zarazile parazitima. Ranije ih je bilo samo u Južnoj Africi, ali tamo nisu posebno štetili, hranivši se uglavnom prezrelim voćem. Dospevši u SAD, oni su postali prava nevolja za pčelare, ističe predsednik ruskog nacionalnog Saveza pčelara Arnold Butov.
- Ovaj parazit jede ne samo pčele, već i čitav sadržaj košnice – okvire, vosak, med i sve ostalo. Najstrašnije je što može da se prenosi ne samo sa pčelarskim proizvodima ili samim pčelama, već i sa nameštajem, sa predmetima od drveta.
I evo već panike u Meksiku – lokalni stručnjaci ne uspevaju da zaustave širenje ove zaraze. U Australiji iz Sidneja za godinu dana parazit se proširio po čitavoj zemlji.
Same pčele nisu u stanju da se suprotstave parazitima i virusima – susedstvo sa čovekom odrazilo se pogubno na njihovu sposobnost da prežive, podvlači doktor poljoprivrede, zaslužni pčelar Rusije Anatolij Kočetov.
- Pčele kao i ljudi boluju, ako vode nepravilni način života ili se nepravilno hrane, kada smo pčele odomaćili i počeli da uzimamo što više produkata pčelarstva. Med, matično mleko, vosak, propolis – i mi i one zaboravili smo kako su pčele živele u divljini, pre 50 miliona godina. Tada su same sebi sve osiguravale. A sada smo ih odvikli. Otuda i bolesti. Uz to proširenje mobilnih mreža. Mnogo suvišnih linija električnih vodova. Narušena je ekologija. To negativno utiče na pčele.
Pčele koje boluju prenose zarazu na svoje divlje rođake. Ako na jedan cvet sleti pčela koja nosi virus ili gljivicu, a zatim tu sleti bumbar, verovatnoća prenošenja bolesti je vrlo velika. Masovna pogibija pčela i drugih insekata dovešće do toga da planetu skoro nećemo moći da prepoznamo. 80% svih biljaka koje cvetaju oprašuju se zahvaljujući insektima. Već danas u raznim zemljama ima poljoprivrednih dobara gde funkciju oprašivanja moraju da preuzmu na sebe ljudi sa četkicama u rukama. Ali do svakog cvetka čovek ne može da stigne. Svojevremeno Albert Anštajn je rekao: ako pčele odumru, za 4 godine odumreće ljudi. Pčela je već ostalo vrlo malo.
Natalija Kovaljenko,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- životinje
- čovečanstvo
- hrana
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »















