Početna stranica > Novosti

Samoopredeljenje Krima: Zapad žanje sopstvene plodove

19.03.2014. god.


Teško je sporiti sa tim da situacija u Ukrajini već nekoliko meseci destabilizuje političku i finansijsku situaciju u Evropi i u svetu u celini. Ipak ako se pogleda na problem šire, ona se dobro uklapa u ošte tokove geopolitičkih promena i preformatiranje evroazijskog i severnoafričkog prostora, započeto još 90-ih godina na poligonu bivše Jugoslavije.

Promenila se samo obojenost datog procesa. Ako su se 90-ih i u prvoj polovini 2000-ih ove promene u celini dešavale u tokovima interesa SAD, EU i NATO-a, krajem 2000-ih godina dati proces je počeo da se uravnotežuje sve većim uticajem Rusije i njenih integracionih projekata.

Ključni faktor ovde je nesumnjivo postalo jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. godine i kasnije ishitreno priznanje datog akta od strane zapadnih država. Upravo kosovski presedan u mnogome je odredio razvoj događaja u drugim konfliktnim regionima Balkana, Crnog Mora i Kavkaza.

Reč je o odluci Međunarodnog suda UN u Hagu o Kosovu 2010. godine, koja je faktički priznala da jednostrane deklaracije slične vrste odgovaraju međunarodnom pravu. A još u julu 2009. godine američka Bela kuća je predstavila Međunarodnom sudu UN komentar povodom razmatranja situacije na Kosovu. Tada je Vašington izjavio da pravni princip teritorijalne celovitosti ne ometa nedržavne formacije da mirnim putem proglašavaju svoju nezavisnost.

Samoopredeljenje Krima nije prvo ispoljavanje kosovskog presedana na prostoru bivšeg SSSR. Kako priznaju briselske diplomate koje su poželele da budu anonimne, upravo priznanje nezavisnosti Kosova od strane Zapada je u mnogome i podstaklo tadašnjeg presednika Gruzije Mihaila Sakašvilija da vojnu operaciju u Južnoj Osetiji – kako bi jednom zauvek likvidirao sopstveno „kosovo“. Rezultat je dobro poznat – samoopredeljenje Južne Osetije i Abzahije, priznanje njihove nezavisnosti od strane Rusije i pokušaji EU da povuče dobar potez u lošoj partiji posredstvom organizovanja raznih posmatrača i posredničkih misija.

Evo kako je objasnio za Glas Rusije stav EU iskusni nemački diplomata Hansjorg Haber: politika EU u konfliktnim regionima postsovjetskog prostora u celini novi odmereni karakter, bez obzira na objektivna neslaganja stavova Brisela i Moskve.

- U našem stavu prisutno je ono što se može nazvati ravnotežom. S jedne strane, mi ne priznajemo, na primer Južnu Osetiju i Abhaziju. Ali sa druge garantujemo neprimenjivanje nasilja protiv administrativnih granica. Upravo data ravnoteža po meni doprinosi stabilnosti. Glavni naš cilj je sprečavanje obnove konflikta.

U EU i danas pokušavaju maksimalno da izmiksuju uticaj krimskog referenduma. Vrhovni predstavnik EU za zajedničku spoljnupolitiku i politiku bezbednosti Ketrin Ešton pozvala je Rusiju da stupi u dijalog sa rukovodstvom Ukrajine, nastavi pregvoore sa međunarodnom zajednicom, kako bi se razelektrisala situacija i našao put izlaska iz krize političkim sredstvima. Ali slično pozivi nose apstraktan karakter. Rusija je spremna na pregovore. Ipak skoro jednoglasna odluka stanovnika Krima je svršena činjenica. I nije krivica Rusije u tome što je kosovski presedan pre 6 godina radikalno preformatirao geopolitički prostor.

Saradnici organa reda Srbije uhapsili su Darka Šarća, osumnjičenog za trgovinu narkoticima, saopštila je u utorak agencija AP, pozivajući se na srbska zvanična lica. Šarić se nalazio u bekstvu od oktobra 2009. godine, kada su saradnici policije raznih zemalja u toku međunarodne operacije presekli isporuku velike partije narkotika kod obala Urugvaja. U Srbiji su protiv optuženog podnete optužnice za šverd 5,7 tona kokaina iz Latinske Amerike u Evropu i pranje nezakonito dobijenih 22 miliona evra.

Petar Iskenderov,



  • Izvor
  • Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....


Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....

U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...


NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...

U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...


Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA