Nastavljaju se napadi na glavni grad Slaveno-Srbije
Jedna od poslednjih vesti iz Ukrajine je glasila da su pripadnici Nacionalne garde Ukrajine napali Artemovsk, glavni grad istorijske Slaveno-Srbije, odnosno Bahmut, kako se ranije u prošlosti zvalo to mesto. To je povod da se u mislima vratimo skoro 300 godina unazad i da se prisetimo šta je za Srbe značio taj grad u kome se ovih dana vode ogorčene borbe u kojima proruske snage odbijaju napade ukrajinske vojske.
Dakle, početkom 1750-ih godina brojne srpske porodice su se naselile u Bahmutu, koji je odlukom ruske carice Jelisavete postao administrativni centar novostvorene Slaveno-Srbije u okviru Ruske Imperije. Tu odluku je potvrdio ruski Senat sa Ukazom od 29.maja 1753. godine koji je glasio „O naseljavanju Srba između Bahmuta i Luganska“. U istorijskim zapisima se kaže da su naseljeni Srbi, među kojima se precizno pominju Preradovići, Ševići, Stratimirovići, Kneževići, Vujići, Petkovići, Avramovi, Radivojevići, Hadžići i mnogi drugi, na tom području razvijali privredu, kulturu i religiju, a te napore su naročito pomagali komandiri slaveno-srbskih pukova iz Bahmuta.
Inače, upravo ta seoba i naseljavanje Slaveno-Srbije i Nove Srbije u današnjoj Ukrajini, a na prostoru ondašnjeg Ruskog carstva, poslužila je kao inspiracija jednom od najvećih srbskih pisaca Milošu Crnjanskom da napiše remek-delo domaće književnosti, drugu knjigu „Seoba“, u kojoj se prate potomci Vuka Isakoviča i opisuje život srbskih oficira u samom gradu Bahmutu, u kome se i završava radnja romana. Kao osnov za svoj roman „Seobe“, Crnjanski je koristio istorijsku građu, i to pogotovo memoare Simeona Pišćevića, koji je 1763. godine zaista služio kao major u srbskom husarskom puku, a koji je u svojim sećanjima opisao teški položaj Srba u Ugarskoj i njihov odlazak u Rusiju.
U interpretaciji Miloša Crnjanskog, nad junacima njegove knjige - treperi zvezda, u beskrajnom plavom krugu, koja ih je vodila u novu domovinu, što je izrečeno kroz ove reči Vuka Isakoviča o Rusiji - „Odseliti se treba tamo, otići, smiriti se negde, na nečem čistom, bistrom, glatkom, kao što je površina dubokih, gorskih jezera. Živeti po svojoj volji...“ I kao što znamo dalje iz istorijskih beleški, Srbi su se naselili po čitavoj Novoj Srbiji i Slavjanoserbiji, gde su osnovali sela po nazivima mesta odakle su došli – Sombor, Vršac, Mošorin, Senta, Kanjiža, Bečej, Kovin, Pančevo, Zemun, Titel, Subotica, kao i brojna druga naselja, a kako rekosmo na samom početku, glavni grad Slaveno-Srbije je bio upravo Bahmut ili Artemovsk, koji je ovih dana podvrgnut napadima ukrajinske vojske. To znači da Srbski slavenosrbski puk iz Bahmuta na neki metaforički način i dalje vode bitke na tom prostoru, a od očekivanja Vuka Isakoviča, junaka iz romana Miloša Crnjanskog, da će se „smiriti negde i živeti po svojoj volji“, čini se da barem u ovom trenutku nema ni govora, sve dok iznad kuća srbskih potomaka u Artemovsku odjekuju eksplozije.
Ratko Paić,
Čitajte više na Ukrajina iz minuta u minut
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Mihail Voskresenskiй/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















