Litija u Podgorici: Svetinje nam govore ko smo bili, šta jesmo i šta treba da budemo
24.02.2020. god.
Podgorica je i sinoć bila u znaku litijskog podviga za odbranu svetinja, vjere pravoslavne i ljudskog dostojanstva. Poruke koje su poslate sa ovog, do sada najvećeg masovnošću, ali i ljubavlju, krsnog hoda, svima koji imaju oči da vidi i uši da čuju su jasne: „Ne damo svetinje jer nećemo da ostanemo bez svoje očevine“ i „Nema radosti i mira ukoliko naša pobjeda ne bude pobjeda ljubavi“, prenosi Mitropolija.
Poruke su uputili ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja arhimandrit Sava, iguman manastira Visoko Dečani, i arhimandrit Timotej, iguman manastira Vaznesenje Gospodnje iz Eparhije žičke, koji su predvodili večerašnji svešetni hod ulicama glavnog grada Crne Gore.
U litiji su bili hodočasnici koji su prije 12 dana krenuli od Hrama Svetog Save iz Beograda, kao i brojni hodočasnici iz raznih krajeva Crne Gore.
Neumorni hrabri podvižnici Ognjen Maraš i Miloš Ajković iz Zete, kojima su se kasnije pridružili Aleksandar Babić (40) iz Prijepolja i Miroslav Antić (51), Kristijan Kojičić, Goran Pajović i Dragan Ajković, prešli su 500 km bratske ljubavi od Beograda do Podgorice. Ponos svoga roda Velibor Petrić, Marko Barjaktarević iz Berana i Nemanja Vučković iz Zete stigli su pješke od Crkve Svete Trojice u Budvi. Ništa manji nije ni podvig Ilije, Bobane i Danila iz Nikšića, Bijelog Polja i Berana koji su rano jutros započeli krsni hod krenuvši iz Nikšića. Iz Herceg Novog su stigli pješke Aleksandar Samardžić, Dragoljub Kovačević, Aleksandar Padrov i Radoš Rubežić i porodica Radomirović. Srednjoškolci iz Podgorice Boris Kažić, Novica Đikanović, Antonije Knežević, Danilo Pavićević i Jovan Ražnatović, a pridružili su im se kasnije i Luka Popović i Lazar Barac, uputili su se pješke u manastir Ostrog i onda nazad.
U svešteni podgorički hod ulila se i rijeka blagočestivih ljudi dvije velike litije iz prigradskih naselja: Starog aerodroma i Zete, koja se slila u jednu sa litijom koja je krenula iz manastira Dajbabe.
Arhimandrit Sava Janjić je donio blagoslove Episkopa Teodosija, dečanske bratije, sveštenstva i monaštva, vjernog naroda stradalne Eparhije raško-prizrenske, pozdrave iz Gračanice, carskog Prizrena, Pećaršije, Deviča, Đakovice…Poručio je da je narod KiM sa svojom braćom u Crnoj Gori:
„Sve nas drži jedna vjera, jedna istina, jedan Gospod Isus Hristos koji nas okuplja i daje snage. Divimo se vašoj ustrajnosti i dostojanstvu koje već dva mjeseca pokazujete na ovim molitvenim skupovima. Svima ste nam primjer i nadahnuće, samo nastavite tako, ostajemo zajedno! Ovdje smo sa jednim razlogom da branimo svetinje.“
Otac Sava je rekao da su svetinje naši svetionici koji svijetle kao orjentiri u mraku i ukazuju nam na put Božiji, na put spasenja:
„Svetinje nam govore ko smo bili, šta jesmo i šta treba da budemo. One su izraz naše žive vjere, ljubavi onih koji su ih podizali i u njima se vjekovima molili. Braneći svetinje, branimo svoje kuće, porodice, svoje ime, jezik, dostojanstvo i sve ono što nas čini onim što jesmo“.
Dečanski iguman je poručio da svetinje ne mogu i ne smiju da nas razdvajaju jer su one mjesto susreta i pomirenja, ne samo za hrišćane, već i za one koji drugačije vjeruju u Boga.
„I danas Dečani i sve naše svetinje svijetle i hrišćanima i muslimanima i svima koji otvore svoje oči za tajnu ljepote i premudrosti Božije“, kazao je o. Sava i primjetio da bi neki da vide svetinje kao muzeje i kulturna dobra, a ne kao mjesta molitve i Božije domove:
„Upravo je u tome ovaj nesrećni zakon sporan. Neki bi da svetinje pretvore u državno vlasništvo koje Crkva navodno može samo da koristi kao podstanar.“
Poručio je da „mi nijesmo i ne možemo biti podstanari. Domaćin u svojoj kući ne može biti podstanar“, te da „smo zato ovdje da dignemo svoj glas i kažemo: Ne damo svetinje!“
Naglasivši da je cio svijet pozvan da postane dom Božiji, dečanski iguman je objasnio da su litije u kojima se Liturgija prenosi na ulice u radosti i pjesmi zapravo Crkva, i da je svaki čovjek koji prepozna u sebi i drugima lik Božiji Crkva….
„Naš podvig nije borba koja se zasniva na podijeli, sukobu, ili, ne dao Bog, na nasilju…Mržnja se ne može pobijediti mržnjom, zemaljske pobijede uvijek imaju pobjednike i pobjeđene. Naša pobjeda mora da bude pobjeda svih u kojoj svi prepoznajemo pravdu i istinu, čestitost i dobrotu, i skidamo mračni povez koji nam ne da da vidimo istinu“, naglasio je o. Sava.
Pozvao je još jednom sve koji su odgovorni u Crnoj Gori da savjesno i razumno razmotre novonastalu situaciju i da zajedno sa episkopima i narodom nađu put koji će sačuvati vladavinu prava i zakona koji će učvrstiti mir, da nikada više ne ustane brat na brata, komšija na komšiju.
„I samo to će biti pobjeda svih nas! A do tada naše je da ovim molitvenim skupovima i litijama palimo svjetla i ukazujemo na istinu i pravdu i odagnamo laž i nepravdu. Istinom, pravdom, pjesmom, mirnim krsnim hodovima, osmjehom djece mi sledujemo samo našem Gospodu, koji nas uči da treba svjetlost svetu i so zemlji. Zato upalimo naše svetiljke i odagnajmo mrak, neistine, predrasude, strah i gorčinu… projavimo slobodu i istinu i Bog će nam pomoći.“
U toj svjetlosti, kako je rekao, vidjećemo lica jedni drugima, lica svoga bližnjega, i razmjeti da nema radosti i mira ukoliko naša pobjeda ne bude pobjeda bratske ljubavi.
Najmasovnijem skupu u novijoj istoriji Podogorice, obratio se vaskršnjim pozdravom i slovom ljubavi arhimandrit Ovčarsko-kablarske klisure Timotej, koji je donio blagoslov prvoprestone sedmovrate Eparhije žičke, molitve i blagoslov Episkopa žičkog Justina, sveštenstva i monaštava te eparhije, odnosno molitve i blagoslov prvog episkopa žičkog Setoga Save, s nadom da će Sveti Sava izmiriti i današnju zavađenu braću.
„Sveta Žiča i sveto gudalo to je srbski narod očuvalo“, citirao je otac Timotej Svetog vladiku Nikolaja savjetovavši da se čuva sveto gudalo kao najveća svetinja jer „kada nismo imali istoričare i škole, imali smo sveto gudalo i svete gusle koje su nas učile istoriji, vjeri, pobožnosti, vaspitanju, kulturni čojstvu, ljudskosti i junaštvu“.
„Svetinje branimo zato što su naše, i zato što nisu naše nego naših predaka koji su ih nama ostavili u nasljeđe, i nisu naše nego naših potomaka kojima treba da ih predamo u nasljeđe. Naše su utoliko ukoliko ih čuvamo, branimo, štitimo, obnavljamo, uljepšavamo i takve ukrašene dobrim djelima, vrlinama, molitvom, sabornošću i slogom predamo našim potomcima u nasljeđe da ih i oni čuvaju“, kazao je, između ostalog, otac Timotej.
Vjerni narod sabran pred Sabornim hramom blagoslovio je i pozdravio protojerej Nikola Pejović koji je kazao da moleći se za bratsku slogu, mir i ljubav, mi te molitve iznosimo iz hramova na ulice crnogorskih gradova prizivajući sve ljude da dođu u litije i da, kroz njih, Crna Gora postane jedna velika porodica.
„Sveti Vasilije je započeo ove naše litije. Mi samo za njim idemo, nikoga ne slušajući, slijedeći samo njega koji nas vodi putem Bogočovjeka Hrista. I kao što je dom i srce Svetog Vasilija otvoreno za svakog čovjeka, tako su i ova naša sabranja otvorena za svakog onog kome je pravda, istina mir i bratska sloga i ljubav na prvom mjestu. Ove litije su prilika da pozovemo sve da Crna Gora bude država svih nas i jedna velika porodica, u kojoj različitosti nećemo gledati kao mane već kao vrline i bogatstvo“, poručio je otac Nikola.
Veče su učinili nezaboravnim đaci prizrenske Bogoslovije i Asim Sarvan, nažalost, izostao je najavljeni nastup „Beogradskog sindikata“ pošto su juče vraćeni sa crnogorske granice, zbog, kako su naveli, nacionalne bezbjednosti. “Beogradski sindikat” je nedavno objavio pjesmu “Sviće zora” posvećenu litijama u Crnoj Gori.
U Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju otvorena je izložba slika jednog od najpoznatijih vranjskih slikara Zorana Petrušijevića Zopa.
Postavka pod nazivom 'Retrospektiva' obuhvata veliki broj Petrušijevićevi
Nemojte od Vučića praviti entitet koji personifikuje Srbiju, niti izjednačavati srbski narod sa onim što Vučić radi, koga su Zapad i NATO postavili da nama vlada, poručio Gajić u...
Iako naš zakon jasno definiše da je dovoljan samo jedan akt nasilja kako bi se pokrenula procedura za zaštitu žrtve, žrtve u Srbiji u velikom broju slućajeva ne prijavljuju...