BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

„El klasiko” i u evropskoj igri novca

„El klasiko” i u evropskoj igri novca
11.02.2012. god.

Ekonomska kriza drma državama evrozone, ali i dalje je 14 (od ukupno 20) fudbalskih klubova iz ovih zemalja (preostalih šest su Englezi) među 20 najbogatijih po prihodu na „Starom kontinentu.”

U tradicionalnom, 15. po redu, istraživanju firme „Dilojt”, nazvanom „Liga novca”, sedmu godinu uzastopno na vrhu je madridski Real: od juna 2010. do juna 2011. ovaj klub je zaradio 479.500.000 evra (povećanje od 9,3 odsto u odnosu na 2009/10).

Čuveni španski „El klasiko” sa zelenih terena vodi se i u igri novca: na poziciji broj dva, sa 451.000.000 evra (rast 13 odsto), je arhi rival Barselona.

Usporen rast, ali veći od privrednog

„Bronza” je pripala Mančester junajtedu (pobednik prvih osam anketa, startna 1996/97): „crveni đavoli” su se zaustavili na 367.000.000 evra (u plusu na prethodnu listu za 4,9 odsto).

Naravno, rast je i u fudbalu usporen, pošto je sa devet odsto u 2009/10, skliznuo na tri odsto (ili 20 najbogatijih klubova je 2010/11 zaradilo 4.400.000.000 evra, što pak pokriva 25 odsto evropskog tržišta), ali u istom periodu privredni rast u zemljama ovih fudbalskih ekipa iznosio 1,7 odsto (2010), odnosno 1,3 odsto (2011.).

Najviše predstavnika imaju Englezi (šest), praćeni Italijanima (pet), Nemcima (četiri), Špancima (tri) i Francuzima (dva).

Već prvi pogled na brojke ukazuje na veliki jaz između udarnog dvojca i trećeplasiranog. Formula po kojoj „Dilojt” deceniju i po rangira klubove sadrži prihode od sponzora (kod Reala u ukupnoj sumi oni učestvuju sa 36 odsto), dana odigravanja utakmice (28 %) i TV prava (36 %).

Baš u ovom poslednjem se nalazi i objašnjenje za razliku. U Španiji klubovi pojedinačno ugovaraju poslove sa TV mrežama, dok se u Premijer ligi prihod deli na ravne časti (postoje i pojedinačna ugovaranja, ali nije lako u isparcelisanom tržištu pronaći nove „teritotije”) i on je u obračunskom periodu iznosio 38.000.000 evra po klubu.

U zemlji blagostanja za Real i Barselonu počeli su pregovori oko centralizovane raspodele TV-para, ali ako i zaživi, to se neće dogoditi pre 2015/16. Do tada, ko preživi pričaće, pošto ako smo napisali da između „Barse” i tima Nemanje Vidića postoji jaz, onda je prava provalija kada su u pitanju Morinjova i Gvardiolina ekipa i ostatak sirotinje raje u Primeri.

Juriš na pola milijarde evra

Zato i ne čudi što su u poslednjih pet godina prihodi Reala i Barselone (od Katarske fondacije Mesijeva četa za ime na dresovima godišnje prihoduje 30.000.000 evra) porasli za po dve stotine miliona evra i što su oni jedini kandidati da već u sledećem istraživanju nadmaše cifru od pola milijarde evra.

Među prvih deset devet (Real, Barselona, M. Junajted, Bajern, Arsenal, Čelsi, Milan, Inter, Liverpul) klubova se tu nalazi od 2006, a jedina pomeranja su mesto, dva gore ili dole.

U odnosu na prošlu godinu najveći skok je napravio Šalke, pre svega zahvaljujući plasmanu u polufinale Lige šampiona: Nemci su napredovali za šest pozicija, stigavši do desete (202.400.000 evra) i ostvarivši rast od čak 45 odsto (od 20 klubova devet je ostvarilo dvocifreni rast, a najveći gubitaš, sa 24 odsto je Juventus).

Novi bogataši su Borusija (Dortmund) na 16, Valensija na 19, i Napoli na 20. mestu, dok su sa liste ispali Atletiko (Madrid), Štutgart i Aston Vila. Najbliža u poteri za članstvom u elitnom društvu na 21. mestu bila je portugalska Benfika sa prihodom od 102.000.000 evra.

Na listi šest klubova (Liverpul, Mančester Siti, Juventus, Borusija, Hamburger, Napoli) nije učestvovalo u Ligi šampiona, a od prvaka velike petorke (Engleska, Španija, Italija, Nemačka, Francuska) jedino u dvadeset nema francuskog Lila.

I, da li u evropskom fudbalu teče med i mleko, posle ovoga? Nikako. Pre mesec dana UEFA je klubovima uputila „poslednji poziv za buđenje”. U njenoj analizi u finansijskoj 2010. prihodi 665 klubova su porasli za 6,6 odsto (na 12.800.000.000 evra), ali su zato i troškovi skočili za milijardu evra, pa se na drugoj strani medalje nalazi balast težak 14.400.000.000 evra ili 56 odsto klubova je u minusu od 8.400.000.000 evra.

A 2013/14 stupiće na snagu Uefin program nazvan „fudbalski fer plej” kada će, bar kako je zamišljeno, svim gubitašima biti zabranjeno da učestvuju u takmičenjima pod kapom evropske kuće fudbala. A kako je u državama evrozone sve manje hleba, teško da će neko pučanstvu smeti da oduzme i „igru...”

----------------------------------------------

Dvadeset klubova sa najvećom zaradom

„Dilojtova” lista 20 klubova sa najvećom zaradom u 2010/11: 1. Real 479.500.000 evra, 2. Barselona 450.700.000, 3. Mančester junajted 367.000.000, 4. Bajern 321.400.000, 5. Arsenal 251.100.000, 6. Čelsi 249.800.000, 7. Milan 235.100.000, 8. Inter 211.400.000, 9. Liverpul 203.300.000, 10. Šalke 202.400.000, 11. Totenhem 181.000.000, 12. Mančester Siti 169.600.000, 13. Juventus 153.900.000, 14. Marsej 150.400.000, 15. Roma 143.500.000, 16. Borusija 138.500.000, 17. Lion 132.800.000, 18. Hamburg 128.800.000, 19. Valensija 116.800.000, 20. Napoli 114.900.000 evra.

----------------------------------------------

Deset najvrednijih fudbalskih klubova

Američki list „Forbs” tradicionalno objavljuje svoju listu najvrednijih svetskih fudbalskih klubova. U 2011. (poslednjoj) ona ima ovakav izgled: 1. Mančester junajted 1.402.000.000 evra, 2. Real 1.091.000.000, 3. Arsenal 896.500.000, 4. Bajern 787.000.000, 5. Barselona 733.000.000, 6. Milan 630.500.000, 7. Čelsi 495.000.000, 8. Juventus 472.500.000, 9. Liverpul 393.000.000, 10. Inter 332.000.000 evra.

 


  • Izvor
  • Politika


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ruske trupe su izvele nekoliko ciljanih udara na ciljeve na teritoriji pod kontrolom OSU, između ostalih, ponovo pogodivši aerodrom Mirgorod u Poltavskoj oblasti.


Ukrajinski lider je odbacio uslove Rusije za okončanje sukoba

Njujork tajms je objavio, kako tvrdi, uslove o kojima su Moskva i Kijev razgovarali 2022. godine


Ruski predsednik je izjavio da će Moskva započeti pregovore čim Kijev povuče svoje trupe iz Donbasa i još dva regiona

Noću su ruske trupe izvele još jedan napad na infrastrukturne objekte na teritoriji pod kontrolom OSU. Prema preliminarnim podacima, među pogođenim ciljevima su vojni aerodrom St


Ruske snage su se približile glavnom gradu Ukrajine samo da bi ubedile vladu Vladimira Zelenskog da se uključi u pregovore, izjavio je predsednik


Ostale novosti iz rubrike »