BitLab hosting
Početna stranica >

Na današnji dan

Danas je 10.05.2024. (131. dan u godini). Do kraja godine ima još 234 dana.

Na današnji dan 10.05. dosili su se sledeći događaji:

  • 1994. godine - Silvio Berluskoni formirao je italijansku vladu sa pet neofašista.
  • 1979. godine - Umrla je srpska filmska glumica Italina - Ida Kravanja, poznata kao Ita Rina, posle udaje Tamara Đorđević, najpoznatija filmska glumica u Jugoslaviji između dva svetska rata i prva naša glumica koja je ušla u svetsku enciklopediju filma. Pre Drugog svetskog rata, igrala je niz glavnih uloga u filmovima nemačke i češke produkcije, a posle rata, epizodne uloge u nekoliko domaćih filmova. Filmovi: "Erotikon", "Galgentoni", "Fantom Durmitora", "A život teče dalje".
  • 1940. godine - Vinston Čerčil stupa umesto Nevila Čembrlena na mesto premijera Velike Britanije.
  • 1923. godine - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Grčka sklopile su konvenciju o osnivanju "slobodne zone u Solunu", koja je predata na upotrebu na period od 50 godina 6. marta 1925. Zona je obuhvatala 94.000 kvadratnih metara, a Jugoslavija je dobila isključivo pravo upotrebe i carinsku upravu, ali ne i policijsku, jer je područje ostalo pod grčkim suverenitetom. Novi aranžman SFRJ i Grčke o tranzitu jugoslovenske robe preko slobodne zone luke u Solunu potpisan je 3. februara 1975. u Atini, s važnošću od 10 godina, posle čega se automatski produžava svakih pet godina.
  • 1844. godine - Popečiteljstvo prosveštenija (Ministarstvo prosvete) Srbije naložilo je svim okružnim načelstvima da se staraju o sakupljanju starina. Taj datum uzet je kao dan osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, a akt o osnivanju jedne od najznačajnijih nacionalnih kulturnih institucija je - na inicijativu srpskog pisca Jovana Sterije Popovića, tada načelnika popečiteljstva prosveštenija - potpisan 4. septembra 1844.
  • 1752. godine - Bendžamin Frenklin, američki fizičar, pisac i političar prvi put je testirao svoj pronalazak gromobran.
  • 1594. godine - Mošti oca srpske državotvornosti i prvog srpskog arhiepiskopa, Svetog Save, Turci su spalili na Vračaru u Beogradu. Spaljivanju moštiju 359 godina posle svetiteljeve smrti prethodio je ustanak Srba u Banatu pod episkopom banatskim Svetim Teodorom Vršačkim, u kojem su ustanici na zastavama nosili ikone Svetog Save. Turski sultan Muhamed III naredio je Sinan paši da po svaku cenu uguši pobune Srba, a ovaj je - znajući da grob Svetog Save u manastiru Mileševa hodočaste čak i muhamedanci, koji se potom vraćaju veri predaka - preneo mošti u Beograd i spalio ih. U narodu je tada nastala pesma: "Na Vračaru Sinan viče,/gori, gori svešteniče,/to si od nas zaslužio,/što si raju prosvetio."