Parastos Srbima stradalim na Čemernu
U selu Čemerno kod Ilijaš danas je služenjem parastosa obilježena 16. godišnjica stradanja srpskog naroda ovog kraja.
U napadu muslimanskih oružanih snaga 10. juna 1992. godine na selo Čemerno ubijani su srpski civili i vojnici, a među ubijenima je najveći broj staraca, žena i djece. U selu nakon rata niko ne živi, a nijedna kuća nije obnovljena.
Za zločin u Čemernu još niko nije odgovarao.
Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Mirjana Simanić apelovala je na Tužilaštvo BiH da konačno intenzivnije krene u istraživanje stravičnog zločina u Čemernu, kako bi se ubice izvele pred lice pravde.
Koordinator tima MUP-a Republike Srpske za istraživanje i dokumentovanje ratnih zločina Simo Tuševljak je rekao da je neposredno nakon zločina 1992. godine nadležnom tužilaštvu podnesen izvještaj o počinjenom zločinu u Čemernu.
"Okružnom tužilaštvu Istočno Sarajevo 2007. godine dostavljen je dopunjeni izvještaj i krivična prijava o počinjenim zločinima u Čemernu. Tom prijavom je obuhvaćeno 15 lica, od kojih se tri sumnjiče za komandu odgovornost, a 12 kao izvšioci zločina", rekao je Tuševljak.
Prema riječima preživjelog mještatinana sela Čemerno Petra Raševića, stanovništvo u ovom selu je 1992. godine pobijeno na spavanju ili na kućnom pragu.
"Preživjelo je samo nekoliko lica, koje su probudili pucnjava i jauci, pa su uspjeli pobjeći iz kuća. Na taj način i ja sam preživio ovaj stravičan zločin", rekao je Rašević.
Posmrtni ostaci žrtava preneseni su prije više godina i sahranjeni na Vojničkom-spomen groblju na Sokocu.
Današnjem parastosu u Čemernu prisustvovali su i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Radomir Kezunović i predsjedavajući Kluba srpskih delegata u Vijeću naroda RS Saša Košarac.
-------
Žrtve:
1) Miloš (Aćim) Bunjevac 1955, njegova majka 2) Mirosava (Risto) Bunjevac 1926. brat
3) Ranko (Aćim) Bunjevac, 1961 i Miloševa supruga 4) Slavojka (Nikola) Bunjevac, 1957. potom 5) Đorđo (Jovan) Bunjevac 1936, supruga 6) Koviljka (Lazar) Bunjevac, 1937. i njihov sin 7) Goran (Đorđe) Bunjevac 1965; 8) Rajko (Jovan) Bunjevac, 1952; 9) Novko (Neđo) Ćetković, 1912; 10) Spasenija Damjanović-Tasa, 1935. i njene dve kćerke 11) Ranka (Milan) Damjanović, 1963. i 12) Jadranka (Milan) Damjanović, 1960; 13) Staka (Mlađen) Damjanović, 1935. i njen sin 14) Zdravko (Vukašin) Damjanović, 1965; 15) Manojlo (Borivoje) Đuka, 1971; 16) Gojko (Novo) Ćurđić, 1958; 17) Miroslav (Samojko) Janković-Miro, 1966; 18) Sreten (Tomislav) Janković, 1964; 19) Radomir (Radovan) Jevtić, 1957; 20) Svetozar-Triša (Mihajlo) Kapetanović, 1941; 21) Ljubiša (Radoje) Lazendić, 1971; 22) Milovan (Miloš) Malešević, 1963; 23) Žarko (Dušan) Malešević, 1959; 24) Nedeljko (Slobodan) Mićić-Nenad, 1968; 25) Stanoje (Jovan) Mirković, 1968; 26) Miro (Milan) Pantić, 1969; 27) Stana (Simo) Rašević, 1926; 28) Milinko (Risto) Trifković, 1933. njegova žena 29) Janja (Milan) Trifković, 1941. i njihov sin 30) Rajko (Milinko) Trifković, 1979.
Pored ubijenih, sve lica srpske nacionalnosti, još više njih je lakše i teže ranjeno ili sprovedeno u poznata mučilišta, zloglasne sarajevske logore za Srbe.
Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dmitrij Peskov je takođe visoko ocenio saradnju regiona Rusije i provincija Kine i istakao njen doprinos razvoju ruskih teritorija koje se graniče sa Kinom.
Na Rusiju se neće vršiti diplomatski pritisak, kao što se ne može pobediti na bojnom polju, rekao je predsednik
Predsednici Brazila i Južne Afrike odlučili su da ne učestvuju na tom događaju, koji isključuje Rusiju, navodi se u izveštajima
Ostale novosti iz rubrike »
- Prodacu stan kad odem u penziju i preko Solis-a potraziti plac na Fruskoj Gori da napravim sebi nest
- Ako je auto previše star popravke će koštati puno. Bolje ga je prodati i uzeti novi polovni. Loše je
- Gdje idemo sada? Biblija kaže: "U propisano vrijeme [kralj sjevera = Rusija] će se vratiti" (Danij
- Bravo! Vranje je divan grad, Vranje ima dusu... Bravo, Sladjo!
- Pozdrav za umetnicu. Slike su divne i krase moj dom u Beogradu.