BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Hanti-Mansijsk ili Jugra: Zašto vredi posetiti severnu zemlju pinjola, irvasa i šamana

Hanti-Mansijsk ili Jugra: Zašto vredi posetiti severnu zemlju pinjola, irvasa i šamana
22.08.2021. god.
Drevna zemlja Jugra, u kojoj se nalazi grad Hanti-Mansijsk, čuva tragove života praistorijskih ljudi i pećine izumrlih životinja. Ali u novije vreme ovde je pronađena nafta, pa je prestonica okruga postala savremeni razvijeni grad koji ipak brižno čuva svoj nacionalni kolorit.

 

Više puta sam posetio Jugru. U kedrovoj šumi sam se zavetovao kao Sibirac. Probao sam po zimi brusnicu ne mogući da razlikujem kristale šećera od kristala leda na bobicama. Uživao sam u toplim izvorima pod otvorenim nebom i u sibirskim saunamaˮ, piše u predgovoru za zbornik legendi „Jugra, to je moja zemljaˮ producent knjige Andrej Sulejnikov, prenosi Russia beyond. 

 

To više podseća na putovanje kroz vreme nego na turizam u savremenom svetu, zar ne? A upravo u tome je suština Jugre, u toj kombinaciji praistorijskih vremena sa mamutima i savremenog sveta sa naftom, gasom i novogradnjom. Čak i zvanični kompletan naziv regiona povezuje današnjicu i istoriju: „Hanti-Mansijski autonomni okrug – Jugraˮ.

 

Postoji lepa legenda o nastanku Jugre. U jednom veoma svetlom, toplom i sunčanom gradu pojaviše se blizanci neverovatne lepote: brat Jug i sestra Ra. U početku su odrastali kao obična mala deca, ali vremenom počeše da se svađaju i tuku, ali tako da je oko njih buktao plamen. Građani se uplašiše da će oni spaliti sve oko sebe i poslaše Juga i Ra u severnu zemlju, pokrivenu ledom i snegom. Brat i sestra svojom toplotom obasjaše taj kraj i tako ga zagrejaše da se tu doseliše ljudi. Jug i Ra prestadoše da se svađaju i nastaviše život u slozi. Otada se ova severna zemlja s ponosom naziva Jugra.

 

Ako pogledate na kartu, učiniće vam se da se Hanti-Mansijsk nalazi skoro na sredini Rusije, ali klima je tu ista kao i u rejonima Krajnjeg Severa. Zimi se spušta ispod -40 stepeni Celzijusa.

Zamolili smo tamošnje stanovnike i poznavaoce ovog kraja da nam otkriju u čemu je lepota njihove zemlje i da nam preporuče šta da vidimo i doživimo.

grad Sovjetski


Zašto stranac treba da poseti Hanti-Mansijsk?

Ako želite da doživite hladnoću i boje zimske Rusije, treba da posetite naš mali prijatni gradićˮ, kaže lokalni majstor za tetovaže Semjon Čepurnoj.

Novinar i nekadašnji glavni urednik lokalnog lista Jevgenij Zinovjev kaže da u Hanti-Mansijsku možete doživeti pravu Rusiju, a ne Rusiju sa razglednica. „Zimi hladnoća, snežni smetovi i vetar. Leti vrućina, mušice i medvedi. U svako doba godine svakodnevica i običaji starosedelačkih naroda: Hanta i Mansa. I naravno, u Hanti-Mansijsku se možete neposredno upoznati sa onim od čega živi savremena Rusija, sa naftom i gasom.ˮ

 

Kod nas je priroda jedinstvena. Hanti-Mansijsk leži na sedam brežuljaka okruženih tajgom, reke su prepune ribe, a šume oko grada pečurkama, bobicama i pinjolimaˮ, objašnjava lokalni policajac Sergej Jankovič.

Surova priroda ovog kraja utiče i na odnos meštana prema posetiocima. „Stanovnici grada su veoma dobrodušni i gostoljubivi, uvek spremni da pomognu u svakoj prilici, čak i nepoznatom čoveku, jer na severu važi nepisano pravilo: ako vidiš čoveka u nevolji, obavezno mu pomozi, jer sutra se ti možeš naći na njegovom mestu. Surova priroda ne ostavlja mesta za grešku, posebno zimiˮ, kaže Sergej.

Šta ovde treba obavezno videti/uraditi/probati?

Prema rečima lokalne stanovnice i autorke zbornika legendi „Jugra, to je moja zemljaˮ Irine Pudove, u Hanti-Mansijsku najpre treba videti mamute. Sedam bronzanih praistorijskih životinja u prirodnoj veličini „šetaˮ duž Samarovskog brda na teritoriji kompleksa Arheološkog parka. Takođe, u parku možete videti praistorijskog bizona, čopor vukova, pećinskog medveda, dva runasta nosoroga, pa čak i praistorijske ljude.

A zatim treba nešto i pojesti. Na primer, svratiti u bilo koji lokalni restoran sibirske kuhinje i proveriti da li imaju muksun. To je cenjena slatkovodna riba iz porodice lososa koju i meštani i turisti veoma voleˮ, preporučuje Irina.

Hanti-Mansijsk je relativno nov grad. Status grada naselje je dobilo tek 1950. godine, a nakon što je pronađena nafta došlo je do naglog urbanog razvoja. Pre toga bila su to samo sibirska naselja koja je Rusija osvojila krajem XVII veka. Irina izražava divljenje za to što je ljudima pošlo za rukom da u tako surovim uslovima podignu savremeni grad. „Objekti kulture, trgovi, kuće – sve to je jedinstveno. I sve je novo, tu nećete naći ništa preterano staro. Osim mamuta!ˮ, kaže ona. 

Među lokalnim znamenitostima Jevgenij Zinovjev, osim pomenutog Arheološkog park, izdvaja Muzej geologije, nafte i gasa, Muzej prirode i čoveka i viševekovne kedrove u parku prirode „Samarovski čugasˮ. Novinar savetuje posetiocima da pogledaju okolne predele sa vidikovca kod spomenika Otkrivačima zemlje Jugorske, kao i da posete rusku „banjuˮ (saunu).

 

Osim toga, Jevgenij nam je nabrojao čitav spisak hrane koju treba probati u Hanti-Mansijsku:

muksun (u svakom obliku, ali najbolje u obliku „stroganjineˮ, odnosno tanko nasečene zaleđene ribe),


divlje bobice (kljukva, brusnica, moroška),


pinjole,


irvasovo meso (u svakom obliku, ali najbolje dinstano i posuto zaleđenim bobičastim voćem i pinjolima).

Sergej Jankovič preporučuje gostima da obavezno posete etnografski muzej pod otvorenim nebom „Torum Maaˮ, što u prevodu s mansijskog jezika znači „Sveta zemljeˮ. „Tu se možete upoznati sa istorijom grada, okruga, a takođe sa životom starosedelačkih naroda Hanta i Mansa, koji spadaju u urgo-finsku grupu narodaˮ, objašnjava Sergej.

Osim toga, on svakome ko poseti Hanti-Mansijsk preporučuje da obiđe ušće reka Ob i Irtiša, svrati u restoran hotela „Misne ˮ i tamo proba tradicionalnu kuhinju, kao i jela koja pripremaju ribari i lovci u tom kraju dok su u tajgi.

Semjon Čepurnoj smatra da neizostavno treba posetiti park prirode „Dolina potokaˮ. To je jedno od najpopularnijih mesta za odmor lokalnih stanovnika. Tu se nalazi uređena staza sa koje su pruža prelep pogled na grad. Takođe, Semjon preporučuje svima da probaju ruske palačinke u lancu lokala „GudFudˮ.

Šta odavde treba poneti kući?

Svi mi volimo nešto mistično. Ovde je razvijena kultura šamanizma i čini mi se da je zanimljivo odavde poneti neke lokalne amajlije koje je 'začarao' šaman, kao što su kandža medveda, privezak od perli i kože irvasaˮ, kaže Irina Pudova.

Ako želite autentične suvenire, Sergej Jankovič predlaže da posetite Zanatski centar u Ulici Roznjina. „Tu možete da vidite, pa čak i da probate, narodne nošnje Hanta i Mansa i da se oprobate u rešavanju nacionalnih mozgalica koje su predstavnici ovih naroda pravili za svoju decu.ˮ

Jevgenij Zinovjev smatra da su najbolji suveniri iz ovog kraja hantijske i mansijske amajlije, odeća, ukrasi, kao i sve za jelo: muksun, divlje bobice, pinjoli i irvasovo meso.

Dok Semjon Čepurnoj preporučuje posetiocima da sa sobom ponesu sećanja i fotografije, kao i malo Sibirske Hladnoće 

Russia beyond

 



  • Izvor
  • Tanjug
  • foto: © Serguei Fomine/Global Look Press / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Meštani sela Raščići kod Ivanjice godinama bezuspešno pokušavaju da reše problem buke i zagađenja koji su direktna posledica rada kamenoloma u vlasništvu firme \"Putevi” Ivanjica.


Ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov izjavio je u intervjuu za Alternativnu televiziju da je cilj da se Srbi slome još uvijek traje.

U oblasti korporativne ishrane, aplikacija Ordera pretstavlja inovativno rješenje u zadovoljavanju potreba zaposlenih. Sa modulima kao što su Topli obrok, Ketering, Restorani, Onlajn Šop, Ordera nudi velike mogućnosti za...


Pukovnik Zlatan Crnalić, jedan od preživjelih pilota koji su oboreni iznad Novog Travnika u februaru 1994. godine, preminuo je danas u 61. godini nakon kraće i teške bolesti

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto


Ostale novosti iz rubrike »