BitLab hosting
Početna stranica > Novosti
Košarić Aleksandar

Dva srbska Bokelja u Borodinskoj bici 7. septembra 1812. godine (povodom 200-godišnjice)

Borodinska bitka najznačajnija je bitka napoleonovih ratova i jedna od najkrvavijih bitaka svih vremena. Bitka se odigrala u reonu sela Borodino, 115 km zapadno od Moskve.
04.09.2012. god.
Linija fronta bila je dugačka svega desetak kilometara. Ruskom vojskom komandovao je General Mihail Ilarionovič Kutuzov a francuskom Napoleon Bonaparte. Kutuzov je pod komandom imao 110.000 vojnika, 10.000 rezervista, 7.000 kozaka i 640 topova. Napoleon je komandovao sa 130.000 vojnika i 587 topova.
Dan uoči bitke kroz redove ruske vojske kretala se litija sa ikonom Smolenske Bogorodice. Litija se kretala sa vojnicima koji su nosili puške okrenute ka zemlji.
Bitka je počela napadom Delzonove divizije na desno rusko krilo, na selo Borodino. Napad je počeo rano ujutro oko 5 časova pod zaštitom magle. Borodino je držala Carska garda egeri. Njihov zadatak bio je da selo drže što duže. Egeri su istisnuti oko 10 časova. Barklaj de Toli je naredio da se zapali most na rijeci Koloči. I Egeri i Francuzi su imali velike gubitke.
Rano ujutro počeo je i napad na rusko lijevo krilo kojim je komandovao knez Bagration. Francuzi su napadali od 5 ujutro do blizu podne. Bagration je na brzinu napravio rovove i pripremio odbranu. Odbrana je bila žestoka i odbijala francuske napade. Napoleon je riješio da prvo probije liniju na ruskom lijevom krilu i da onda krene u napad na centar. Zato je Napoleon usmjerio na Semjenovske rovove 400 topova. Napoleon se spremao za odlučujući napad. Bagrattion je uvidio da se sprema napad i naredio je juriš lijevog krila. Juriš je bio odbijen i Francuzi su krenuli u napad. Tada je teško ranjen Bagration. Od zadobijenih rana Bagration je umro. To je bio ključni momenat bitke na ovom dijelu fronta.
Nakon povlačenja ruskog lijevog krila Napoleon se okrenuo ka bateriji na brežuljku poznatoj kao baterija Rajevskog, koja se nalazila u centru bitke. Njegov cilj je bio da zauzme bateriju Rajevskog i nagna rusku vojsku u bjekstvo. Baterija je nekoliko puta prolazila iz ruskih u francuske ruke ali su Rusi uspjevali da povrate položaj.
Platov sa kozacima i Uvarov sa 1. konjičkim korpusom izveli su jednu diverziju, prešli su rijeku Koloču i napali francusku pozadinu sa sjeverne strane. Napad nije uspio ali je sprečio Napoleona da da pojačanje jedinicama koje su napadale. Tako je bateriji Rajevskog dao dodatno vrijeme da izdrži napad. Nakon krvavih borbi tri četvrtine branioca baterije Rajevskog bilo je poginulo a jedna četvrtina se povukla. Na kraju dana Napoleon je pitao: „Šta rade Rusi?“ Odgovor je bio „Stoje na mjestu Vaše Veličanstvo.“ Rusi su držali liniju fronta do kraja dana. Uprkos gubicima povlačili su se u apsolutnom redu i poretku i nisu priznavali poraz. Napoleon je ušao u Moskvu ali ruski Car nije htio priznati poraz. Napoleon je krenuo u povlačenje u teškim vremenskim uslovima ruske zime i pod stalnim napadima ruske vojske. Uspio je iz Rusije izvući samo ostatke svoje vojske. Do kraja 1812. godine u Rusiji nije bilo nijednog francuskog vojnika.
Mnogi Srbi učestvovali su u Borodinskoj bitki. Poznati su podaci uglavnom za zapovjednike pukova i brigada. General Mihailo Andrejevič Miloradovič komandovao je desnim krilom 1. armije, pukovnik Nikolaj Vasiljević Vuić, sin Srbina iz Bačke komandovao je brigadom u kojoj su bili 19. i 40. egerski puk, general konjice Nikola Ivanović Depreradović, general Jovan Jegorovič Ševič bio je načelnik gardijske konjičke brigade, general-major Ilija Mihailović Duka komandovao je 2. kirasirskom divizijom, Đorđe Arsenijević Emanuel iz Vršca komandovao je 2. brigadom 4. rezervnog konjičkog korpusa…
Među njima bila su i dva Bokelja, Rišnjanin general major grof Petar Jovanov Ivelić i poručnik Vladimir Vojnović, sin admirala Marka Vojnovića iz Herceg-Novog.
Grof Petar Ivelić stupio je u rusku službu 1788. godine. Ivelić je komandovao brigadom u sastavu 17. pješadijske divizije. Brigadu su činili Brestski i Rjazanski puk. Za vrijeme bitke nalazio se u selu Semjonovo. Učestvovao je u odbrani baterije Rajevskog. Ranjen je šrapnelom i metkom u rame i kontuzovan je. Iako ranjen odbio je da preda komandu i napusti položaj dok god je mogao vršiti dužnost. Tek nakon trećeg ranjavanja predao je komandu. Za učešće u Borodinskoj bitki odlikovan je ordenom Sv. Vladimira III stepena.
Poručnik grof Vladimir Vojnović rođen je 1790. godine. Njegov otac Marko posvetio je veliku pažnju njegovom školovanju. Vladimir je stupio u Carsku gardu egere 1811. godine. Carska garda držala je položaj u selu Borodino na desnom ruskom krilu. Bitka je i počela napadom na selo Borodino. Puk se hrabro držao pred cijelom francuskom divizijom. Grof Vojnović se istakao u ovoj bitki. Učestvovao je u protjerivanju Francuza iz Rusije 1812. godine. Naredne, 1813. godine učestvovao je u bitkama kod Licena i Baucena. Odlikovan je ordenom Sv. Vladimira III stepena. U bitki kod Ulma 16. avgusta 1813. godine puk je vodio teške borbe oko kote Kolberg. Vladimir je ranjen u grudi i obje noge. Od zadobijenih rana preminuo je narednog dana.
Gubici u Borodinskoj bitki su zastrašujući. Ruski gubici su iznosili oko 58.000 vojnika, francuski oko 50.000 vojnika i 47 poginulih i teško ranjenih generala. Napoleon je izjavio: „Najstrašnija od svih mojih bitaka je bitka koju sam dao pod Moskvom; Francuzi su se u njoj pokazali dostojni da izvojuju pobjedu, a Rusi su se pokazali dostojni da budu nepobjedivi“.
 
 
 


  • Izvor
  • In4s portal


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


Ukrajinski predsednik ne želi da poremeti već otežanu akciju mobilizacije, izjavio je za list lokalni poslanik

Ukrajinski glavnokomandujući Aleksandar Sirski priznao je da su ruske snage postigle taktičke uspehe u nizu oblasti u zoni borbenih dejstava.


U prvom kvartalu 2024. godine fokus NIS-a bio je na nastavku i povećanju obima investicionog ciklusa započetog prošle godine. Tako je u razvojne projekte investirano 10,5 milijardi dinara, što...



Ostale novosti iz rubrike »