BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Kome smeta istina o crnoj transplantologiji na Kosovu?

Kome smeta istina o crnoj transplantologiji na Kosovu?
05.09.2012. god.

 Na sudskom procesu o predmetu crnih transplantologa, koji se obnavlja u Prištini, očekuju se nove senzacije. Između ostalog, predlaže se istupanje švajcarskog pravnika Dika Martija. Upravo njegov referat iz 2010. godine, pripremljen za PASE, o monstruoznim zločinima kosovskih separatista, naterao je evropsku javnost da najzad obrati pažnju na taj problem. Međutim, sudski proces, koji se održava na Kosovu pod kontrolom prištinske misije EU, za sada ne pruža mogućnost da se priča o pobedi pravde. Među optuženima nema političara, koji su, počev od 1999. godine kontrolisali i prikrivali kriminalni biznis.

Komentar našeg posmatrača Petra Iskenderova.

Istraga činjenica vađenja ljudskih organa u privatnoj klinici Medicus u Prištini nastavlja se od 2008. godine. Upravo tada je na prištinskom međunarodnom aerodromu bio uhapšen građanin Turske, koji se onesvestio, a kome je, kako svedoči saslušanje, u prištinskoj klinici izvađen bubreg. Međutim, samo u junu 2011. godine su islednici EU na čelu sa specijalnim tužiocem EU Džonatanom Rejtelom predali sudu optužbe. Među figurantima tog procesa su izraelski posrednik Moše Harel, turski transplantolog Jusuf Sonmez, vlasnik klinike Medicus urolog Ljutfi Derviši, bivši činovnik kosovskog Ministarstva za zdravstvenu zaštitu Ilir Recaj. Prema podacima istrage, svi su oni sačinjavali zajedničko kriminalno preduzeće, koje je kontrolisalo selekciju donatora i klijenata, kao i tok hirurških intervencija na klinici.

O razmerima i istovremeno veoma ciničnom karakteru delatnosti kriminalne grupe svedoče sledeće činjenice. Potencijalnim donatorima su obećali po pravilu 15 do 20 hiljada evra za bubreg, pri tome su situirani Evropljani i Severoamerikanci platili oko 100 hiljada evra. Međutim, donatori nisu dobijali ni taj novac. Mediji su saznali za tragičnu priču jedne pacijentkinje prištinske klinike, koja se pominje u materijalima istrage kao Ana Rusalenko, rođena na ruskom Dalekom Istoku. Ona je stigla u Medicus u nadi da će dobiti taj novac, ali je posle operacije bila prisilno prebačena avionom u Istambul – bez bubrega i bez obećanja naknade.

Tragičan slučaj Ane je samo jedna od kriminalnih strana u delatnosti crnih transplantologa na Kosovu. U nekoj meri je ona imala sreću da napusti separatističku pokrajinu makar i bez bubrega, ali živa. Nekoliko stotina kosovskih Srba nisu imali takvu sreću. Kosovski ekstremisti su ih kidnapovali radi vađnja organa, posle toga su njihova tela bila tajno zakopana blizu «poljskih ordinacija» kod kosovsko-albanske granice. U svakom slučaju, upravo takve informacije je oglasila 2008. godine bivši Glavni tužilac MTBJ Karla del Ponte. Te je činjenice indirektno potvrdio kasnije Dik Marti, koji je skrenuo pažnju na tesnu vezu između kriminalnog biznisa i visokog političkog rukovodstva Kosova. Na toj pozadni delatnost klinike Medicus izgleda kao vrh ledenog brega, čije prave razmere je teško odrediti pre svega zbog suprotstavljanja lidera vodećih zapadnih zemalja i organizacija, koje počev od kraja 1990-h godina pružale kosovski separatistima jaku vojno-političku podršku. 2008. godine su na klinici u Prištini vadili bubrege, bez obzira na prisustvo tamo različitih međunarodnih snaga. Problem je u tome, što je reč o ogromnom finansijskom interesu. Po sredi je korupcija. Svesni smo da su novac i korupcija sposobni da parališu političku volju, - svedoči Dik Marti. Kako je priznala sama Karla del Ponte u intervu srbskom izdanju Press, NATO i Misija UN za poslove privremene administracije Kosova sprečavali su pristup važnim dokumentima, Albanija nije dozvolila da istraže grobove na njenoj teritoriji.

Zato je danas teško računati da će ovaj proces omogućiti otkrivanje čitavog mehanizma crne transplantologije na Kosovu, počev od 1999. godine, kada su u srpsku pokrajinu ušli mirovnjaci NATO i brojni međunarodni činovnici, - ispričala je u intervjuu Glasu Rusije espert Centra za proučavanje savremene balkanske krize Instituta slavistike RAN Ana Filimonova.

- U februaru 2008. godine na Kosovu bez sankcije UN bila je stvorena takozvana građansko-policijska misija EU (EULEX). Taj je korak postao deo procesa formiranja instituta albanskih vlasti na Kosovu. Dakle, Evropa je danas saučesnik i sponzor separatizma kosovskih Albanaca, a EU deluje u pravcu konkretnog jačanja nezavisnosti kvazidržave Kosova. U takvim uslovima ne može se računati da će se na optuženičkoj klupi u prištinskom sudu naći bivši rukovodioci OAK, a danas politički lideri pokrajine – to je bilo jasno od početka. Dobro je bar to, što se o crnoj transplantologiji govori na sednicama PASE. Međutim, kosovski projekat ima za Zapad suviše veliki geopolitički značaj da bi on bio ugrožen sudskim presudama.

Uticajni britanski list The Daily Telegraph otvoreno je naveo ime jednog od kosovskih lidera, koji, prema njegovom mišlenju, mora da bude figurant istrage. To je bivši poljski komandant OAK, a danas premijer pokrajinske vlade Hašim Tači. Prema rečima lista, koji se poziva na izvore u PASE-u, on je jedan od ključnih igrača u trgovini organima zarobljenih Srba posle oružanog konflikta 1998.-1999. godine. Međutim, u to da će on biti realno optužen, izgleda, ne veruju ni britanski novinari, ni Dik Marti.



  • Izvor
  • Golos Rossii, foto: © Flickr.com/SarahMcD ॐ/cc-by/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Investiciona grupa na čelu sa Džaredom Kušnerom sklopila je posao za izgradnju hotela u Beogradu vrednog 500 miliona dolara



Pokušaji uspostavljanja takvih saveza su „štetni i kontraproduktivni“ za regionalnu bezbednost, izjavio je ruski predsednik

SAD i njihovi saveznici pokušavaju da prinude Peking zbog njegovih veza sa Rusijom, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov


Matuš Šutaj Eštok nazvao je osumnjičenog „vukom samotnjakom“ nezadovoljnim politikom Bratislave


Ostale novosti iz rubrike »