Turska više nije bezbedna ni za koga
Turska više nije bezbedna ni za strance ni za sopstvene građane i trebalo bi što pre da reši kurdski problem, izjavio je za Sputnjik predsednik turskog udruženja za ljudska prava Ozturk Turkdogan.
Turski premijer Ahmet Davutoglu našao se na meti kritika tokom prolećne sesije PSSE u Strazburu.
Članovi PSSE su pre svega izrazili nezadovoljstvo zbog položaja sirijskih izbeglica u Turskoj, progona kurdskog stanovništva kao i planova u vezi sa usvajanjem novog, umnogome autoritarnog Ustava, koji bi potpuno uništio parlamentarni sistem u zemlji.
Ti problemi se pominju u i godišnjem izveštaju EU o Turskoj.
Turkdogan kaže da dok Ankara ne bude rešila sve te probleme, neće doći do napretka na putu ka EU.
Turkdogan smatra da sporazum o migrantima koji su potpisale Turska i EU nije u skladu sa pravima izbeglica jer ljudi koji beže od rata imaju pravo da traže azil u bilo kojoj zemlji.
„EU je popustila Turskoj, a Ankara je zauzvrat obećala da će smanjiti priliv izbeglica u Evropu. Sa svoje strane, Turska je zatražila ukidanje viza za njene građane. To je politički sporazum koji nema nikakve veze sa poštovanjem prava izbeglica“, kaže ekspert.
Turkdogan smatra da su analitičari koji su smatrali da će taj sporazum pomoći Turskoj da se približi EU ozbiljno pogrešili.
Turska bi pre svega trebalo da ispuni kopenhaške kriterijume: da poštuje demokratiju, vladavinu prava i nacionalne manjine. Ali, kao što vidimo, Turska vodi ratna dejstva protiv Kurda, zbog čega je u periodu od avgusta 2015. godine do februara 2016. godine oko 355.000 turskih građana bilo primorano da se presele. U takvim uslovima izbeglice iz Sirije postaju drugorazredni problem.
Analitičar smatra da Turska više nije bezbedna zemlja čak ni za sopstvene građane, a stoga ne može da bude bezbedna ni za strance.
„Trebalo bi što pre obnoviti pregovore sa Kurdima i rešiti taj problem. Bez toga je besmisleno govoriti o napretku po pitanju ljudskih prava i evrointegracijama“, ubeđen je Turkdogan.
Prema mišljenju predsednika udruženja za ljudska prava dodatni problem predstavlja turski autoritarni sistem.
Nakon parlamentarnih izbora u junu 2015. godine, Turska je faktički postala predsednička republika.
Posledice su očigledne: ograničavanje slobode izražavanja i medija, pritisak na novinare, naučnike i zaštitnike ljudskih prava. Sistematski se krši sloboda mirnog okupljanja. Tako da kada je reč o poštovanju ljudskih prava, Turska ne ispunjava evropske kriterijume, zaključuje Turkdogan.
- Izvor
- © AFP 2016/ Ozan Kose/ vostok.rs
- Povezane teme
- Turska
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Novi kanal će pomoći u rešavanju incidenata u strateškom plovnom putu, usred protivrečnih uputstava za brodovlasnike....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Ostale novosti iz rubrike »


















