
DUBROVČANIN KOJI SE NIKADA NIJE ODREKAO SRPSKE NACIJE (Video)
Kako umire Dalmatinac
Na obali mora, pred rakom dubokom,
Dok jesenjsko sunce sja s nebeskog svoda,
Usred mase sveta stoji sužanj mladi,
Kršni Dalmatinac, sin viteškog roda.
On je lep k’o Paris; mlad k’o kaplja rose;
Ponosito drži ljupku glavu smelu;
Pogled mu je krotak; plamen zlatne kose
Pada mu po lepom i visokom čelu;
Njegov lik mladićki laka rumen žari;
I, dok okom bludi po žalu i luci,
Svi prisutni plaču … Jedan pastor stari
Prilazi mu tiho, sa krstom u ruci:
“Odreci se, sine, izdajničkih snova!
“Vrati se sa staze kojom si zalut’o!
“Pokajnički priđi ćesarovom skutu,
“I dobićeš milost!” … A sužanj je ćut’o …
“Makar samo trunku kajanja pokaži!
“Slomi svoje grešno tvrdoglavstvo kruto!
“Na poslednjem času drugove prokaži,
“I dobićeš milost!” … A sužanj je ćut’o …
I dok za njim gorko naricaše mati,
On k’o vladar, gordo, pobednički kroči,
I u raku uđe … Priđoše dželati
I koprenom crnom vezaše mu oči.
“Strelci!”, gromoglasno komandova lajtnant,
Isukavši hitno sablju svoju laku.
I, uz težak topot čizama vojničkih,
Šest mrkih Madžara stadoše nad raku.
A, ćutanje grobno obuze svu masu;
I, baš kada ona sa užasom vide
Šest uprtih cevi, u tom istom času
Sužanj trže i koprenu skide,
I otvori oči: dan je bio krasan;
U providnom zraku treptala je svila;
Vazduh je miris’o na jesenjske ruže;
Priroda je širom tako divna bila.
On još jednom baci pogled prepun žudi,
Na hridi i more, što k’o smaragd svija,
Pa zabaci glavu i razdrlji grudi
I uzviknu: “Pucaj, živela Srbija!”
Vojislav Ilić-Mlađi
Rođen je u Budvi 1891. godine, od oca Adama, sudskog savetnika, i majke Milke Matić iz Like, gde je završio osnovnu školu, gimnaziju u Zagrebu, a pomorsku akademiju u Dubrovniku. Bio je Srbin katolik, jedan od mnogobrojnih u Austrougarskoj koji se nikada nisu odrekli srpske nacije i njome su se ponosili.
Nacionalno opredeljen stupio je u Srbski soko u Klub «Dušan Silni» u Dubrovniku. Marljivo je vežbao. Aprila 1914. godine našao se na brodu «Radium» sa kapetanom Filipom Hadžijem, Srbinom katolikom iz Orebića. Filip je zavoleo Srzentića zbog njegovog patriotskog duha. Zajedno su planirali da prebegnu i pomognu braći preko granice. Jedan član posade je čuo njihov razgovor i prijavio ih. Austrougarske vlasti su ih uhapsile i osudile na smrt. Streljani su 17. septembra 1914. godine.

Streljanje je izvršeno u tvrđavi «Španjola» u Herceg Novom. Srzentić je pred streljačkim strojem odbacio sa očiju maramu i sa rukom na srcu uzviknuo: «Srbin umire otvorenih očiju. Pucajte zlokovci. Živeo kralj Petar. Živela Srbija!».
Streljani Milan i Filip dugo su ležali u zajedničkoj grobnici, sa još 13 streljanih. Sahranjeni su 1924. godine, angažovanjem đenovičke Podružnice «Jadranske straže» i novčanim doprinosom naroda Boke Kotorske, na Savini. Kralj Aleksandar i kraljica Marija, prilikom posete manastiru Savina položili su venac na spomenik.
Sokolsko društvo u Budvi, rodnom mestu kapetana Srzentića, je 1939. godine na Sokolskom domu postavilo Spomen-ploču kapetanu Milanu Srzentiću.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Ostale novosti iz rubrike »
















