Sve dublje se tone u recesiju

Isto popodne demanovao ga je njegov šef Aleksandar Džombić izjavom da to neće biti 2011. ali sljedeće, dakle, ove godine procvat je potpuno izvjerstan. Umjesto tih bajanja, gatki i bajki o stabilnosti koje svakodnevno emituje marketinško odjeljenje Džombićevog kabineta već nakon prvog ovogodišnjeg mjeseca svima je jasno da smo se našli u bezdanu. Izvještaj koji je napravila Direkcija za ekonomsko planiranje Savjeta ministara BiH za januar ove godine u svim parametrima pokazuje katastrofalnu makroekonomsku situaciji u BiH. Podaci i ocjene izvedene su iz zbira katastrofalnih pokazatelja ekonomskog i socijalnog sloma i RS i Federacije. Industrijska proizvodnja pada, trgovinski deficit raste, nezaposlenih ih je više od 540.000, cijene u divljem liberalnom stampedu, kupovna moć i životni standard građana na nivou siromaštva u odnosu na repere Ujedinjenih nacija. Ali, dok je privredi i građanima očajno, državi ide nikada bolje u prikupljanjem harača da bi se obezbijedio konfor ogromnoj birokratiji koja i ne pomišlja na odricanje od komoditeta. Oba entiteta, kažu podaci, sve dublje tonu u recesiju iz koje se izlaz ne vidi iako je alarm za uzbunu odavno upaljen. Jer, deficit tekućeg računa platnog bilansa BiH povećan je za čak 70 posto, na 1,7 milijardi maraka, a samo industrijska proizvodnja u januaru je pala za katastrofičnih sedam posto. Istovremeno, stopa nezaposlenosti bilježi stalni rast i najveća je u posljednje tri godine. Privredani ambijent je takav da se realni sektor guši, otpuštanja radnika su stalna, kao i smanjenja plata jer se nivo novih opterećenja i zahvatanja iz privrede ne može izdržati. Nasuprot privatnom , sve oblasti javnog sektora su u prošloj godini zabilježile rast dodatnog zapošljavanja administracije. Sa platama je identičan slučaj. Za razliku od pada u privatnom sektoru, plate u javnoj upravi su porasle za 3,5 posto, naravno, na račun zahvatanja iz realnog sektora. Na sve ove posljedice stručna javnost i opozicija upozoravale su pravovremeno, ali ljudi oko Džombića nadobudno su sve odbijali raspredajući bajke o novim investicijama. Ali upravo na tom sektoru sunovrat je najveći. Stranih investicija skoro da više i nema. One su u prošloj godini pale za čak 42 posto na mizernih 390 miliona maraka ukupno u oba entiteta. Iz analize Direkcije za ekonomsko planiranje vidljivo je da su rashodi RS prošle godine bili veći čak za 25 posto, dok je Federacija BiH svoje smanjila, za neznatnih pet procenata, jer je imala i manje prihode. Istovremeno, cijene u januaru su porasle za 2,5 posto, ali su njihovi prihodi rasli za 3,5 procenata. Sve se ovo neminovno odrazilo i na spoljnotrgovinske bilanse. Izvoz BiH je u januaru pao za 9,6 posto ali je zato u istom periodu uvoz porastao za 4,2 procenta. Spoljnotrgovinski deficit u prvom mjeseci ove godine završio na 437 miliona maraka i u odnosu na januar 2011.godine veći je za blizu 30 posto.