Crmnička vina kao medicina “na recept”
Crmicko vino je inzvanredan komplement lokalnim jelima, ali su isto tako poznata njegova blagotvorna svojstva po zdravlje. Poznati crnogorski vidari Iličkovici preporučivali su Crmničko vino pacijentima koji su imali probleme sa varenjem, nervnim sistemom, urinarnim sistemom i probleme sa srcem i krvotokom. Rakija je korišćena kod hirurških zahvata. Iako u to vrijeme nijesu raspolagali laboratorijama i modernim medicinskim pomagalima, tačno su uočili ljekovita svojstva Crmničkog vina i spoznali da vrsta zemljišta utiče na njegov sastav, da vina sa nekog vinograda imaju blagotvorniji uticaj na određene bolesti od vina sa lozâ na drugom zemljištu. Tako su se Crmnička vina “davala na recept”.
Današnja medicina potvrđuje ta iskustva. Poznato je da vino sadrži razne minerale, fosfor, gvozđe, potasium, glycerinsulphur, kalcium, zavisno od sastava zemljišta gdje su loze posađene. Iličkovici nijesu mogli vršiti takve analize, niti su mnogo znali o mineralima već su iskustvom koje se prenosilo sa koljena na koljeno i svojim posmatranjima dolazili do zaključka koje vino sa kojeg zemljišta “odgovara” za neku bolijest.
Današnjim konzumentima treba preporuciti Crmničko vino ne samo zbog toga što je u inzvanrednoj harmoniji sa lokalnim jelima, već i zbog njegovih terapeutiskih svojstva. Podsjetimo se na neka od tih svojstava držeći se stoljetnih iskustava .
ANEMIJA
Kako su to primjetili vidari, “slabokrvnost” anemija se ogleda u stalnom umoru, vrtoglavici i ponekad krvarenju. Iličkovici su propisivali “dva putijera” (čaše) vina od “Godinjskih loza” ili drugih “zasađenog na pržinavom zemljištu”. Dalje se bilježi da je primjećeno da ovo vino ima nešto što ga čini djelotvornijim ( gvođže).
NEDOSTATAK APETITA
Iličkovici su primjetili da dobro izabrano vino otvara apetit i stimuliše organizam. Propisivali su pola “putijera” prije ručka “pet godina starog vina koje nije jako”.
“SLABOSTI SRCA”
Treba piti dva “ putijera” vina od “lisičijeg grođža” sa loza koje rastu na “posnom” zemljištu ili među krše. Ovo vino čisti organizam (diuretic) i otklanja štetne elemente. Takođe, recept kaže da je dobro za “debeli narod.”
“BOLIJESTI U GRLO” (bronci)
Liječenje ovih bolesti i danas se praktikuje na sličan nacin.
Skuva se vino, doda cukar i limunova kora. Piti tri puta dnevno po jednu “ćikaru” od kafe.
“ZATVOR” (constipation)
Kao “glister” se preporučuje vino koje nije “jako i sladunjavo” i koje sadrži mali procenat alkohola. Dva “putijera” uz jelo.
OPORAVAK NAKON BOLIJESTI
Nakon prelezane duže bolesti da bi se organizam brže oporavio preporučuje se po putijer vina prije jela i nakon jela. Vino treba da bude sa loza koje rastu na “plodnoj zemlji “. “Najbolja su iz Mačuga i Bukovika.” (Danas je poznato da neka vina sadrže i do 300 mgr potassium i phosphate).
“PROLIV” (Diarea)
Preporučuje se jedan putijer pred jelo i jedan nakon jela. Vino treba biti mlado i “ne baš jako”.
UMOR
Umor koji ne dolazi “od rabote” najbolje se liječi crnim vinom koja imaju “tamnu boju” . Treba ga piti prije jela i poslije.
UNUTRAŠNJE KRVARENJE
Ako je krvarenje posledica čira na stomaku treba piti dnevno “bocun crnog vina” da bi se “unutra rane zatvorile” ( Danas je poznato da vina sa dosta tanina imaju styptic, heamostaticne osobine).
POVEĆANI PRITISAK
Kod osoba sa visokim pritiskom “ako to nije došlo od pijenja vina” preporučuje se bijelo vino sa malo alkohola i slatkosti. I to dva “obična putijera” uz jelo. Ovo vino “ćera malu nuždu” i tako se tijelo čisti (diuretic).
REUMATIZAM
Za reumatizam se preporučuje uz jelo po dva putijera bijelog vina “koje nije slatko i ne pjeni”.Ovo vino takođe utiče na raspoloženje, jer reumatični bolesnici više “sjede kući” obzirom da se teže kreću pa su lošeg razpoloženja.
JEFTIKA (Turbekuloza)
“Jeftičavim osobama” se preporučuje dobro crno Crmničko vino sa loza sa slatinastog zemljišta (Slatine – Brčeli i Brijege) “pola bocuna” dnevno.
ŽENE U GODINAMA (menopoza)
Preporučuje se da uz jelo treba redovno piti “crno vino” . Dobra su sva crna vina iz Crmničkog regiona.
POMOĆ STARIJIM LJUDIMA
Ne znamo koliko su tadašnji vidari bili upoznati sa Platonom koji je vino smatrao “ dar božji starijim ljudima da bi ublažili breme svojih godina”, ali i oni su preporučivali starijim osobama da redovno piju vino. Tako će povratiti vitalnost koja se počinje gubiti sa godinama.
….
I na kraju riječ dvije o smokvama
Smokve u predjelima
Smokve kojih ima u izobilju u Crmici, spadaju među najstarijim i najpoznatijim voćem. Njihove osobine visoko su cijenjene još u klasičnoj literaturi. Kao svježe smokve su veoma ukusno i hranljivo voće, a kada se osuše količina šećera se povećava i do 50% pa može da bude važna supstitucija šećeru. Smokava ima više vrsta i boja i sve one, uglavnom, rastu u Crmnici. Koža smokve sadrži sastojke važne za organizam i treba izbjegavati njeno skidanje.
Svježe smokve se serviraju sa sušenom ribom (može i sa sušenim ribama iz Skadarskog jezera) pršutom ili sirom. Domaćice mogu da prave razne kombinacije po svom ukusu. Svježe smokve mogu takođe da se mariniraju u soku od nerandži ili jabuka. Ukusne su takođe ako se malo podgriju na vatri u soku od nerandže.
Evo još jednog jednostavnog recepta.
Potrebno je riblja ikra [riba se može spremati i servirati odvojeno] , so, papar koji je krupnije samljeven, smokve , listovi zelene salate, kriške od nerandže, kriške limuna
Nakon što ste ikru oprali i izcijedili, položite je u metalnu posudu. Posolite i dobro zapaprite, stavite posudu na vatru oko 2 minuta.
Na smokvama napravite unakrsni zasjek i otvorite ih u vidu ruže. U međuvremenu na posudama za serviranje (zavisno koliko ste smokava tj. osoba predvidjeli) postavite listove od salate na kojima stavite smokvu i na njoj pripremnjenu ikru, a sve to garnirano sa nerandžom i limunom.