«Gajdarovski forum»: novi izazovi i nove mogućnosti
Sistemska kriza i formiranje novog svetskog reda, pad međunarodnih finansijskih instituta i uvođenje nove rezervne valute, najzad, odgovori Rusije na globalne izazove – te su teme razmatrali učesnici «Gajdarovskog foruma-2013», održanog u Moskvi.
Mi smo na pragu velikih promena – to je lajtmotiv tog foruma. Tokom poslednjih 30 godina svetska ekonomija se razvijala na račun učešća u proizvodnji radne snage Jugo-Istočne Azije, potrošačkog buma, koji je usledio, i rasta sirovinskih tržišta. Međutim, taj je model skoro iscrpljen, - smatra profesor Univerziteta Džordža Mejsona (Vašington) Džek Goldstoun.
- Preživljavamo krizu, koja se dešava u svetu jednom ili dva puta tokom stoleća. Postojeći modeli privređivanja, tehnološki modeli više nisu aktivni, oni traže zamenu. Završava se rast kineske radne snage – za nekoliko godina će on postati negativan. Nastaće nove zone za proizvodnju, za koje će biti karakteristična jeftina radna snaga, to će biti u Africi. Za sve će to trebati decenije.
Strukturalne promene čekaju ekonomije svih kontinenata – Azije, Evrope, Amerike. Neće one zaobići ni Rusiju, koja će morati, prema mišlenju naučnika, ubrzati modernizaciju.
Preuređenja takvih razmera nikada se ne odvijaju lako. Globalizacija i uzajamna zavisnost ekonomija rezultiraju još težim kriznim pojavama. Međutim, kriza nije samo ispit za istrajnost. Šef ruske vlade Dmitrij Medvedev, koji je istupio na tom forumu, istakao je: postoje nove mogućnosti, novi model ekonomskog rasta, nova konfiguracija svetskih valuta.
Poslednja opširna kriza 1970-ih godina je vodila formiranju novog tehnološkog i ekonomskog modela, političkoj i ekonomskoj liberalizaciji, nastanku dve osnovne rezervne valute. Njena najvažnija posledica je bilo ubrzavanje globalizacije – ključnog činioca razvoja savremenog sveta. Ustvari, danas se formira novi model ekonomskog regulisanja, koji će imati, izgleda, nadnacionalni karakter.
Zaista je posle svake pređašnje krize nastajala nova konfiguracija svetskih valuta. Posle krize 1930-ih godina ekonomija je prešla od funte na dolar. Usled krize 1970-ih godina nastao je bivalutni model: prvo, dolar-marka, zatim, dolar-evro.
Danas obe valute preživljavaju teška vremena. Zato ekonomisti sve češće razmišljaju o mogućim alternativama. Na forumu je nobelovac za ekonomiju Robert Mandel predložio koncepciju nove nadnacionalne valute pod nazivom devajs. Prema zamisli naučnika, ona ne sme da bude vezana za neku zemlju da bi potpuno odgovarala interesima čitavog sveta. Šema stvaranja nove novčane jedinice je prema Mandelu dosta specifična: ekonomista je predložio da se spoje dolar, evro i jen, te se na osnovi toga formira devajs. I to, on može da bude čisto virtuelan, u praksi bi se on konvertirao u jednu od valuta, koje ga sastavljaju. Ideja je hrabra, ali je, prema mišlenju mnogih ekonomista, neizvodljiva. Komentar direktora Instituta problema globalizacije Mihaila Deljagina.
Dolar, evro i jen se baziraju na trima različitim ekonomijama, koje imaju različitu dinamiku razvoja. To stvara veoma ozbiljne probleme pri formiranju jedinstvene sintetičke valute, iz razloga, koji nisu tehnički, već principijelni. Zajednički organ upravljanja u okviru Japana, SAD i Evrope je nemoguć. Dakle, govor g-na Mandela je odraz iscrpljenosti postojećeg modela. Rezervna valuta, dolar, više ne može da vrši svoju funkciju.
Doduše, eksperti za sada ne vide realnu alternativu dolara. Globalnim zahtevima odgovara, po svoj prilici, samo evro. Drugi eventualni problem hipotetične supervalute je poverenje prema međunarodnim finansijskim institutima, koji će neizbežno stajati iza nje. Ministar finansija Bugarske Simeon Djankov smatra da te strukture preživljavaju pad. Između ostalih, MMF nije rešio zadatak savlađivanja krize dugova u evrozoni.
U vreme te krize i prethodne azijske krize postalo je jasno, zašto zemlje ne moraju da slede savete takvih međunarodnih organizacija kao što je MMF, pogotovu, ako se nalaze u evrozoni. U tom slučaju bi kriza bila produbljena, naročito u EU. Paketi pomoći Grčkoj – prvi paket je 2010. pružio MMF, ja bih rekao da je on povećao trajanje krize u Grčkoj za dve-tri godine.
Rusija je iznela pouke iz krize, shvativši neophodnost ograničenja budžetskih troškova i reformiranja budžetskog segmenta – jedan od zaključaka je budžetsko pravilo, - istakao je šef Ministarstva finansija Anton Siluanov.
- Ruski odgovor na globalnu krizu je usvajanje budžetskog pravila. Budžetsko pravilo omogućuje prognoziranje, shvatanje ruske budžetske politike, svest o tome, koje obaveze moramo da ispunimo, od kojih možemo da odustanemo. Naš je zadatak da povećamo konkurentnost naše ekonomije, budžetske finansijske politike. Što su viši rejtinzi, veće je interesovanje od strane stranih investitora da ulažu u našu ekonomiju.
Anton Siluanov je istakao da će Rusija ove godine tokom predsedništva u dvadesetorici postaviti pitanje da zemlje postignu prognozirane pokazatelje – državni dug, budžet, nezaposljenost. Dmitrij Medvedev je u svom istupanju istakao da će Rusija predložiti u okviru dvadesetorice politiku, usmerenu na učvršćenje ekonomskog rasta. Danas se formira novi model ekonomskog regulisanja u svetu, koji će imati nadnacionalni karakter.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















