
Ratni gubitnici pucaju u Principa !
Organizatori su se pokrili i srbskim učesnicima, ali kakvim? Kako saznajemo, poziv je prihvatio istoričar Nikola Samardžić, doskorašnji sledbenik Čede Jovanovića koji sada samuje svoju "krstašku misiju" o "nacističkoj Srbiji".
Sve je to deo trenda revizije uzroka i posledica Prvog svetskog rata u kome se atentat na austrougarskog nadvojvodu proglašava uzrokom, a ne povod koji se lepo namestio Beču za agresiju na Srbiju koja je posle dva balkanska rata bila i ljudski i materijalno istrošena i bez snage i motiva za ratni sukob sa neuporedivo jačim protivnikom.
I dok Ković kaže da domaća istorijska nauka treba da objavljuje radove na ovu temu na vetskim jezicima, druga strana uveliko radi na reviziji, ignorišući fakta, a neretko ih i falsifikujući. Još je profesor Hans Ibersberger na osnovu falsifikovanog prevoda pisma vođe "Crne ruke" Dimitrija Apisa tvrdio da je Rusija odobrila i finansirala Sarajevski atentat.
Ali ne samo nemački i austrijski, već i istoričari anglosaksonskog područja posežu za nategnutim tezama. Šon Mek Mikin u knjizi "Ruski uzroci Prvog svetskog rata" odgovornost svaljuje na Rusiju, a Kristofer Klark Mladu Bosnu upoređuje sa Al Kaidom.
Vladimir Dedijer, čija je knjiga "Sarajevo 1914" proglašena za knjigu godine 1984. u anketi "Njujork tajmsa" svojevremeno je bio prorok, predviđajući kako će se istorija upodobljavati interesima moćnih i kako će se obnoviti konstrukcije imperijalne politike da su Srbija i Srbi odgovorni za Prvi svetski rat. Objašnjavao je to politikom velikih sila.
I filmska industrija uključena je u obeležavanje jubileja. Austrijanac Andreas Prohaska snima triler "Sarajevo", a Jasmin Duraković igrano-dokumentarni film o nadvojvodi i njegovoj supruzi. Srđan Koljević radi film "Branio sam Mladu Bosnu", priču o dr Rudolfu Cisteleru, advokatu Gavrila Principa koji je sebe izložio javnom linču srušivši optužnicu za veleizdaju i dokazujući da je Austrougarska počinila agresiju nad BiH. Banjalučki režiser Igor Tešić najavio je snimanje biografske drame o Principu.

Gavrilo Princip, čiji je hitac usmrtio Franca Ferdinanda, bio je član Mlade Bosne. Zato što je bio maloletan izbegao je smrtnu kaznu, ali je ubrzo, pred završetak rata, umro u češkom zatvoru.
Današnje Sarajevo više nema Principov most, niti njegove u betonu urezane stope, dok se bošnjačke vlasti spremaju da podignu spomenik Ferdinandu. Srbski premijer Ivica Dačić nedavno je konstatovao da "ne zna nijedan narod koji okupatoru podiže spomenik".
I dok se Srbija presabira na koji sve načine se suprotstaviti prekrajanju istorije, saveznika još uvek ima u ozbiljnoj istoriografiji koja se drži naučno utemeljenih radova Frica Fišera. U studiji "Posezanje za svetskom moći" čuveni nemački istoričar nesporno dokazuje da je do Prvog svetskog rata došlo zbog ambicije Nemačke da se teritorijalno proširi na račun drugih evropskih zemalja i pridobije status kolonijalne sile.
Vudro Vilson: Srbska zastava na Beloj kući

"U nedelju 28. jula pada četvrta godišnjica od dana kada je divni narod srpski, objavom rata od strane Austrougarske, bio pozvan da brani svoju zemlju i svoja ognjišta od strane neprijatelja spremnog da ga uništi. Plemeniti je taj narod odgovorio.
Tako čvrsto i hrabro oduprli su se vojnim snagama zemlje deset puta većim od njihovog stanovništva i vojne moći, i tek kada su tri puta proterali Austrijance i nakon što su Nemačka i Bugarska pritekle u pomoć Austriji, bili su primorani da se povuku preko Albanije. Pošto je njihova zemlja bila opustošena i njihovi domovi razoreni, duh srpskog naroda nije bio skršen. Njihova ljubav prema slobodi ostala je neumanjena..."
- Izvor
- Vesi online
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Prva žrtva svakog rata je istina...
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Novi kanal će pomoći u rešavanju incidenata u strateškom plovnom putu, usred protivrečnih uputstava za brodovlasnike....
Ostale novosti iz rubrike »

















