EU: ljudska prava za odabrane
Centralna tačka dnevnog reda plenarnog zasedanja Evropskog parlamenta koje je otvoreno 24. februara u Strazburu treba da bude razmatranje pitanja ljudskih prava u EU. Temu nastavlja naš komentator Petar Iskenderov.
Druga polovina dana 26. februara, kada su planirane diskusije o ljudskim pravima, deluje najintrigantnije u dnevnom redu aktualnog zasedanja. Osim prvobranilačke problematike, na sud evropskih poslanike iznose se važna spoljnopolitička pitanja kao što je situacija u Ukrajini i u Iraku, tako i pravna osnovanost i uslova primene bespilotnih letelica. I diskusija o ljudskim pravima, nesumnjivo, dirnuće deputate u bolnu tačku.
U referatu koji je pripremio za aktualno zasedanje Komitet za građanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove, priprema se pravna osnova za strože rasprave u svojim sopstvenim redovima – sa onim državama čija politika iz nekih razloga ne odgovara Briselu, tačnije postoji rizik ozbiljnog kršenja vrednosti EU. Drugim rečima, radi se o uvođenju protiv ovakvih država obuhvatnih snakcija linijom EU, uključujući privremeno zamrzavanje njihovog učešća u političkom i ekonomskom životu organizacije.
Ali po tom pitanju vrlo je teško razgraničiti međunarodne pravne garancije i nacionalni suverenitet – istakao je u razgovoru za Glas Rusije šef katedre za evropsku integraciju MGIMO MIP Rusije Nikolaj Kavešnjikov.
- Treba priznati da ljudska prava sa tačke gledišta međunarodne zajednice i opštepriznatih međunarodno-pravnih normi ipak nisu unutrašnja stvar države. Sa druge strane, granica između unutrašnjih stvari i međunarodnih obaveza vrlo je tanka. Ne čudi što u pojedinim zemljama i organizacijama uvek postoji iskušenje da se zloupotrebi pravobranilačka tematika.
Na crnom spisku mogu da se nađu one države koje vode previše nezavisnu politiku, u kojima su jake pozicije evroskeptika. To su Mađarska, Grčka, Italija, Holandija, Rumunija, Slovačka, Finska, Češka, Švedska... Sasvim je moguće da na osnovu rezultata predstojećih izbora za Evropski parlament ovaj spisak bude proširen, i kontaktne grupe EU dobiju više posla.
Uoči aktualnih debata za Evropski parlament francusko interenet-izdanje Slate . fr objavilo je manifest niza uglednih nacionalnih eksperata, u kojem se iznosi neutešna dijagnoza ne pojedinim zemaljama članicama EU, a upravo centralnim organima EU: Došlo je vreme da se prizna očigledno: aktualne evropske institucije ne rade onako kako treba da rade, i zato ih treba preosmisliti. Glavni cilj je neobično prost: treba omogućiti demokratiji i javnosti ponovo da stane na kormilo. Izlazak iz krize EU nije u davanju dodatnih kaznenih ovlašćenja postojećoj Evropskoj komisiji ili Savetu EU, već u njihovom kardinalnom reformisanju. Ne treba sumnjati da se potencijalne žrtve trojaka i kontaktnih grupa EU pridržavaju sličnih pogleda. Prečesto ljudska prava u današnjoj EU postaju prava za izabrane.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















