Zablistalo "Ostroško blago"

 Simonović je nagrađen na anonimnom konkursu za neobjavljeni rukopis "Sudbina ostroškog blaga", koji raspisuje Fondacija "Dragojlo Dudić", čiji je osnivač Republički odbor SUBNOR-a Srbije.
Dragojlo Dudić (9. 12. 1887, selo Klinci kod Valjeva - poginuo 29. 11. 1941. kod Mačkata, Užice), bio je zemljoradnik, revolucionar i pisac. Rođen u bogatoj patrijarhalnoj zajednici gdje se smatralo da je školovanje i učenje samo za gradsku djecu. Završio je osnovnu školu a sam naučio latinicu i engleski jezik. Postao je najpismeniji i najnačitaniji seljak u Srbiji, jedan od najuzornijih domaćina u svom kraju.
- Ova nagrada za mene ima posebnu draž i težinu jer je riječ o priznanje koje nosi ime čovjeka koji je bez sumnje bio najpismeniji srpski seljak, a koji je prošao čak četiri rata. Poginuo je 1941. godine u borbi za slobodno Užice. Zbog hrabrosti koju je iskazao tom prilikom proglašen je za narodnog heroja. Njegovo ime se i danas u Srbiji izgovara sa velikim poštovanjem, a djelo se čuva od zaborava. On je prošao oba Balkanska rata i golgotu Prvog svjetskog rata. Kao seljak na Solunskom frontu naučio je čak i engleski jezik - ističe vidno uzbuđen Simonović.
Između Prvog i Drugog svjetskog rata Dudić je sarađivao u više listova i časopisa, uključujući "Politiku", "Radničke novine", "Rad", "Narodnu pravdu" i zbornik seljaka pisaca "Za plugom". Organizator je Ustanka u Drugom svjetskom ratu u zapadnoj Srbiji 1941. protiv okupatorske vojske nacističke Njemačke. Proglašen je za narodnog heroja. Čitava Dragojlova porodica učestvovala je u Narodnooslobodilačkoj borbi. Njegov "Dnevnik", važno svjedočanstvo o prvim mjesecima ustanka u Srbiji, objavljen je 1945. godine.
Simonović ističe da ga raduje što je priznanje stiglo u, kako je ocijenio, "vučjim vremenima, u vremenu kada se nastoje poništiti sve tekovine NOB -a".
- Dragojlo je bio urednik mnogih časopisa, pisao, bio hapšen, a iza sebe je ostavio svoj "Ratni dnevnik". I to je bio jedan od razloga da se oformi ova Fondacija i ustanovi istoimena nagrada za publicistiku. Posebno sam zadovoljan jer je to jedan od dokaza da se tradicija NOR-a ne nipodaštava i da se danas na ovaj način čuva od onih koji pokušavaju da je oskrnavi - naglašava Simonović, koga posebno raduje činjenica da je ove godine prva nagrada dodijeljena baš njemu.
Simonović dodaje da se nada da će knjiga "Sudbina ostroškog blaga" narednih mjeseci biti publikovana.
- Ovim rukopisom pokušao sam da se primaknem istini o sudbini ostroškog blaga, da dovedem do kraja priču o tri velike hrišćanske relikvije, a koje se danas nalaze na Cetinju. Takođe, da rasvijetlim "misteriju" o velikom safiru koji danas nedostaje na ikoni Bogorodice Filermose. Odnosno, da otkrijem ko je i kada oskrnavio ovu ikonu i ukažem na put koji će dovesti do konačnog razrješenja ove engime i toga šta se zaista dešavalo na Ostrogu. Ali, ne samo kada je u pitanju državno blago, već i ono sa dvora Karađorđevića. Takođe, da pokušam da dođem do imena svih onih koji su učestvovali u grabežu - naglašava Simonović.
Inače, ovo nije prva nagrada cijenjenom piscu i novinaru. Simonović je dobitnik Decembarske nagrade Podgorice. Kolege novinari više puta su Simonovića nagrađivali značajnim priznanjima - nagrada "Politike", "Politike ekspres", Udruženja novinara Crne Gore, nagrada za životno djelo Saveza novinara Srbije i Crne Gore.
Dosad je objavio knjige "Mijat i Mojsije", "Do smrti i natrag", "Ognjena Marija livanjska", "Nedohodu u pohode", "Zeko mali", "Život na sedam žica", "Tamnicama nikad kraja", autor je monografija o Pivskom manastiru i povodom 125 godina novinarstva u Crnoj Gori i djela "Riječ skuplja od života"...
Bio je član ili saradnik svih značajnijih pisanih medija u bivšoj SFRJ. Istu praksu nastavio je sarađujući i sa medijima koji danas izlaze u Srbiji i Crnoj Gori. Čitaoci veoma često mogu naići na njegove interesantne priloge, uvijek iz prve ruke, i u našem listu. Takođe, u "Danu" je objavio i niz veoma zapaženih feljtona. Trenutno je angažovan kao novinar redakcije "Vesti".

Žiri je rekao...

U obrazloženju žirija se navodi da prvonagraðeni rad predstavlja vrhunsko publicističko djelo, kojim je bačena trajna svjetlost na slučaj zlata i dragocjenosti Kraljevine Jugoslavije, koje su u aprilu 1941. godine sklonjeni u manastir Ostrog u Crnoj Gori. Rukopis "Sudbina ostroškog blaga" predstavlja svjedočanstvo o jednom tragičnom vremenu, a u obrazloženju žirija se kaže da Simonović "ne amnestira, niti osuðuje aktere tog vremena, već nenametljivo, a uspješno rekonstruiše i objašnjava sva zbivanja vezana za sudbinu tog blaga".

Remek djelo

Nobelovac Ivo Andrić je o "Dnevniku 1941" Dragojla Dudića zapisao:
"To je jedan od onih zapisa u čijem postanku književni planovi i ambicije nisu igrali nikakvu ulogu, a koji upravo zato imaju i za književnost ogromnu dokumentarnu vrednost, i koji se, što je najčudnije, i sami uzdižu do neposrednog pravog književnog izraza".