Štedeti ili trošiti?
Dok evropski lideri diskutuju kako je bolje savladati finansijsku krizu – jačajući mere budžetske štednje ili naprotiv aktivnije investirajući u dugoročne projekte i stimulišući potražnju, obični evropljani su izgleda napravili svoj izbor. Prema podacima lista Vol Strit Džornal stanovnici evropskih zemalja prelaze na režim rigorozne štednje. Radi se o smanjenju nabavki namirnica i industrijske robe što vodi smanjenju poslovne aktivnosti, a prema tome i produbljivanju krize.
- Ove godine se očekuje smanjenje suma koje potroši prosečna evropska porodica za hranu za 2,7 %. Stvar je u tome što potrošači aktivno koriste trgovinske usluge preko interneta. Pored toga smanjuje sa asortiman robe koja se kupuje.
To što stanovnici zemalja evrozone odustaju od poseta restoranima i skupim supermarketima izgleda opravdanom merom za prevladavanje krize samo na prvi pogled. Jer upravo rast kupovne moći može da uključi antikrizne mehanizme, podstakne rast proizvodnje i sfere usluga.
Ovu ideju je najdetaljnije objasnio ovih dana italijanski list L Espresso. Njegov autor Luiđi Zingales se odlučio na nedvosmislen poziv: „Došlo je vreme da se nezaposlenima daju pare“. Po mišljenju lista ekonomija Italije i drugih zemalja Južne Evrope rizikuje da propadne zbog suviše strogih mera štednje. Isto mišljenje deli predsednik Argentine Kristina Fernandes Kiršner koja je pozvala sunarodnike da manje štede i više troše da bi nacionalna privreda dobila impuls razvoja bez koga je nemoguće savladati krizu. Među evropljanima sličnih pogleda pridržava se novi predsednik Francuske Fransoa Oland. Pa i u SAD sve više interesuje indeks potrošačke aktivnosti nego diskontne stope i cene nafte. A federalni kancelar SRN Angela Merkel i dalje smatra budžetsku štednju ne samo najboljim već jedinim sredstvom za prevladavanje finansijske krize u Evropi.
Međutim danas je situacija potpuno suprotna i zasada nema preduslova za njenu korenitu promenu istakao je u razgovoru za Glas Rusije rukovodilac odeljenja za političke integracije Instituta Evrope RAN Nikolaj Kavešnikov.
- Sa jedne strane je jasno da ako je budžet zemlje deficitan; a ova ili ona zemlja ima veliki državni dug - rashode treba smanjivati. Sa druge strane sigurno je i to da smanjivanje tekućih rashoda podriva budući ekonomski rast. To se dešava pored ostalog i zbog rasta nezaposlenosti. To su osnovi ekonomske nauke. Evropski lideri i rukovodioci vodećih evropskih finansijskih institucija dobro razumeju ova dva scenarija. Međutim izgleda da u nastaloj situaciji začaranog kruga niko ne zna tačno šta da radi.
Nedavno je i Evropska komisija konstatovala da je glavna pretnja po ekonomije evropskih zemalja rast nezaposlenosti i smanjena potrošnja. Ali zasada evropske lidere više brine spasavanje bankarskog sistema nego prosečnog evropljanina.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...
Ostale novosti iz rubrike »






.jpg)









