EU štedi na nezaposlenima?
Uoči vandrednog samita lidera EU o budžetskim pitanjima, zakazanog za 22-23. novembar, u EU se pojavila ozbiljna pukotina. Ministri ekonomije i finansija 27 zemalja okupljeni u Briselu ne samo da nisu mogli da usaglase parametere izdvajanja sredstava za borbu protiv nezaposlensoti. Oni su odbili da razmatraju dato pitanje u uslovima finansijske krize. Temu nastavlja naš komentator Petar Iskenderov.
Nastala situacija je podsetila na danas postojeću dubinsku protivrečnost dva antikrizna modula u EU – smanjenje državnih troškova i stimulisanje ekonomskog rasta – istakao je u razgovoru za Glas Rusije šef odeljenja za međunarodna tržišta kapitala IMEMO RAN Jakov Mirkin:
- Reč je o merama koje jedna drugoj protivreče – konsolidaciji budžeta i osiguranju ekonomskog rasta. Prvo je po pravilu smanjenje troškova, smanjenje radnih mesta u budžetskom sektoru, uvećanje poreza, između ostalog u pogledu najbogatijih slojeva stanovništva. Sve to naravno stvara recesivnu situaciju i dovodi, kako se to desilo u Grčkoj, pre do pada ekonomije nego do povratka na putanju sabilnog ekonomskog razvoja.
Posebno treba istaći da je Savet EU na nivou ministara ekonomije i finasija rešio je da prikoči rad socijalnih programa pod pritiskom poslanika Evropskog parlamenta. Ovde igra ulogu potreba da poslanici slušaju raspoloženja svojih birača. A oni nisu ni malo naklonjeni „prelivanju“ sredstava iznadcionalnih ekonomija za potrebe suseda – makar i iz najboljih namera.
Ali šef sektora za političke integracije Evropskog instituta RAN Nikolaj Kavešnikov nije sklon da preterano krivi za nastalu sitauciju ministre i evropske poslanike. U razgovoru za Glas Rusije on je podsetio da glavna obaveza u borbi sa nezaposlenošću i u realizaciji drugih socijalnih programa ipak leži na nacionalnim vladama:
- U sferu borbe protiv nezaposlenosti EU je uključena samo delimično. Ona istupa pre kao neki pomoćni instrument. Veći udeo odgovornosti u datoj oblasti leži upravo na nacionalnim vladama. Radi se o tome što finansijska praksa EU pretpostavlja izdvajanje u okviru odgovorajućih projekata i programa ne više od polovine neophodnih sredstava. Drugim rečima, radi se ne o finansiranju, već o sufinansiranju. A preostalu polovinu treba da traže nacionalne vlade. Jasno je da je vrlo šteko činiti to u uslovima finansijske krize i socijalno-ekonomskih problema u konkretnim državama.
Privlači pažnju da su na spisak zemalja lišenih finansijske pomoći za borbu protiv nezaposlenosti linijom EU dospele ne samo problematične Španija i delimično Italija, već i sasvim bogate Austrija, Danska, Finska i Švedska. Broj nezaposlenih u njima nije za sada preteći, ali šta bude ako se i dalje nastavi smanjenje programa za razvoj i stimulisanje ekonomije?
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...
Ostale novosti iz rubrike »






.jpg)









