Kipar kao prolog rata između država i kompanija
Odluka kiparskih vlasti da oporezuje bankarske depozite već je provocirala na ostrvu političku kirzu. Ali to nije glavno. Udarac ofšor zonama važan je faktor reforme svetske ekonomije, smatraju eksperti. A napad na Kipar može da bude prolog globalne konfrontacije nacionalnih država i transancionalnih korporacija.
Pod pritiskom MMF i EU vlasti ostrva su rešile da uvedu jedokratni porez na depozite, a u zamenu Kipar će dobiti kredit od 10 milijardi evra za spas svoje ekonomije.
Prvi rezultat antikriznih mera bila je politička kriza. Stotine ljudi su izašle na ulicu, protestvujući protiv rešenja vlade. O političkoj komponenti kiparskog problema govori direktor Instituta za globalizaciju i socijalne pokrete Boris Kagarlicki.
- Pojavila se paradoksalna i u nečemu apsurdna situacija: upravo izabrana administracija preduzima nepopularna rešenja koja je u potpunosti lišavaju podrške u društvu. Radi se čak ne o tome što ova odluka nije bila usaglašena sa društvom ili što nije popularna, već o tome što ona udara pre svega po biračima upravo ove političke snage.
Liberali i stranke desnog centra koje su nedavno došle na vlast nanose udarac srednjoj klasi – svojim biračima. Lokalni parlament nije slučajno odložio rokove glasanja o porezu na depozite – on treba da nađe kompromis koji bi pomirio vlasti i društvo. Najverovatnija varijanta je uvećanje izdvajanja iz velikih ofšor kapitala i smanjenje poreske stope na male depozite sopstvenih građana.
Za sam Kipar predložene mere teško da mogu da se nazovu optimalnim, smatraju eksperti. Ne samo zato što porez na depozite liči na nepravednu konfiskaciju – pri opasnosti od bankrotstva svaka mera spasa neće biti pravedna. Ali i preostali ofšor novac najverovatnije će otići sa ostrva u potrazi za drugim mirnim lukama. To znači kraj kiparskog ofšora. Neki eksperti ne isključuju da je poreski demarš MMF i EU početak napada na ofšor ekonomije. U tom slučaju Kipar može da bude prva žrtva novog rata.
Ofšor je problem za svetsku ekonomiju. Tačnije, problem za nacionalne države čijim budžetima nedostaju značajna sredstva. U krizi takvi gubici se posebno akutno osećaju. Ne čudi to što bi mnoge vlade htele da se oslobode poreskih crnih rupa. Ali to je lakše reći nego učiniti, jer državama u toj borbi suprotstavlja se ništa manje moćna snaga kao što su transnacionalne korporacije. One aktivno koriste ofšor za optimalizaciju finansijskih tokova i izbegavanje poreza. Govori Jurij Danilov:
- Nadalje, očigledno, sukobljavaće se interesi transancionalnih korporacija, sa jedne strane, i država sa druge. Kada bi neko bio očigledno jači, problem bi bio jednoznačno rešen u ovu ili onu stranu. Ovaj problem će se rešavati dugo, očigledno do kraja nikada neće biti rešen. U sukobu ove dve snage će proteći u krajnjoj liniji naredne decenije. Državni interesi po meni bliži su društvenim interesima, nego interesi transnacionalnih korporacija.
Eksperti sa kojima je razgovarao Glas Rusije podvlače da su razgovori o napadim ana druge ofšor zone preuranjeni. Ali primer Kipra u svakom slučaju je pokazao da ofšor više nije pouzdano mesto za čuvanje novca.
Vlad Grinkevič,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...
Ostale novosti iz rubrike »






.jpg)









