
GLOBALIZACIJA: Proces koji nas zaglupljuje i truje, a koji je baziran na pohlepi, nezdravoj hrani i lako dostupnoj zabavi
Šta je to globalizacija?
Osim omladinki novog svetskog poretka, obučenih i brendiranih u simbole uspeha i glamura, uz par silikonskih dodataka koji su sve to zajedno potencirali i tako mi suzili pogled a i svest na primarni nagon, moj sagovornik koji je postavio ključno pitanje za ovaj tekst šta je to globalizacija je meni draga prijateljica, koja da paradoks svega bude još veći, radi u fondu jednog od najbogatijih ljudi na svetu. Fond koji kroz svoje projekte radi na tome da nas sveopšta globalizacija preplavi i usreći. Priznajem, da me je pogled na Victoria secret omladinke toliko usrećio da sam se pitao što nije ova globalizacija stigla ranije, dok sam bio mlađi.
A globalni projekti Fonda moje prijateljice i njenog osnivača su razvoj demokratije i ljudskih prava, održivi razvoj i ekologija, te zelena ekonomija. Geografski fokus na tri lokacije na planeti, od toga jedna od tački delovanje je i Balkan, ne bi li se zemlje Balkana brže, bolje i lakše uklopile u Novi evropski poredak, koji je samo slika u ogledalu američke spoljne politike.
Sad, postavljam vam jedno logično pitanje, zašto jedan ultra bogati amerikanac kao što je on, ili Soroš, Gejts, Rotšildi, što hoće da menjaju svest i stas mladih omladinki sa Balkana, kao i moje prehrambene, modne, seksualne, verske i sve druge navike izmedju ostalog? Zašto mu je to potrebno, šta će nama ljudska i sva ostala prava, šta će nama demokratija i sve ostalo što nosi Novi svetski poredak?
Mislim naivno, zašto ti bogati amerikanci ne pusti nas na miru sa našim despotijama i depresijama, mrkim lokalnim agama, ministrima i prasićima, svadbarskim kupusom i trubačima, opancima i narodnom nošnjom, pa da u miru živimo onako kako znamo, dok nam svima ne klikne u glavama, pa kažemo sebi da treba da se menjamo i da živimo kao sav normalan svet? Ako pomislimo da je taj svet stvarno normalan, što sudeći po makar mračnim holivudskim filmovima, odvratnim tetovažama, ekspanziji svih vrsta pedofilija i droga, te bolesnoj mejnstrim muzici, ne bih baš rekao.
E pa to ne može tako. Ljudske i sve ostale vrednosti su iznad naše volje da živimo kao robovi lokalnih despota i naših tradicionalnih uverenja. To upravo oslikava tvrdnja Kofi Anana sa početka teksta. I da ne zaboravimo, ne bi Kofi bio na čelu UN da stvarno ne misli to što govori i da nije bio po volji velikih korporacija koje misle globalno a posluju lokalno. Kofi je inače oženio plavu skandinavku, da bi dokazao da je to što on misli i radi upravo to. Globalna tolerancija, globalno uvažavanje, globalni fini maniri, globalna muzika, globalna vera, globalni brendovi, globalna hrana, globalni životni stil, globalne vrednosti, globalni trgovački sistemi, globalna politika i na kraju globalna država, sve nam to stiže u jednom globalnom paketu. Kako kažu naši seljaci: „Valja se … nešto iza brda“.
To je globalizacija. U stvari, najprostije rečeno globalizacija je proces poravnanja sveta baziran na pohlepi, hrani i zabavi. Pohlepa kapitala i korporacija za tržištem, pohlepa ljudi za hranom i zabavom, pohlepa političkih struktura za slavom i moći koje im obezbeđuju korporacije. A pošto globalizacija ima dopadljivo lice, hrana je ukusna, zabava je dostupna i skoro džabe, daje nam se izobilje izbora, a politički, verski i svi drugi duhovni ustupci su naizgled mali, to je globalizacija lako prihvatljiva za većinu ljudi. U redu je hraniti nas genetski modifikovanom hranom sa raznim orijentalnim ukusima i aromama, lečiti nas haj tek lekovima, prodavati nam jeftine smartfonove i televizore na kojima je milion zabavnih stvari, u redu je da malo razmišljamo i malo se bunimo a da se puno zabavljamo.
To je svakome ko iole misli jasno. Buldožer promena zvani globalizacija poravnava sve pred i pod sobom, iako na njegovom prednjem delu kojim sve ravna piše velikim slovima „Tolerancija“. Da globalna tolerancija za globalizam ali ne i tolerancija za različitosti. Odnosno možeš ti da budeš mikro različit, ali ne i makro različit. Budi ti musliman ali ne možeš da imaš muslimansku, odnosno šerijatsku državu – primer Avganistana, Irana, Pakistana, Turske, Libije. Budi ti hrišćanin ali ne možeš da imaš versku državu i da živiš u njoj, čak i da svi građani to hoće – primer svake pravoslavne zemlje od Grčke do Rusije. To ne može, to nije tolerantno prema malom broju ateista i sektaša, ali je tolerantno kada ta mala grupa socijalista i liberala teroriše globalnim terorom većinu vernika. Teror manjine koji se licemernim marketinškim rečnikom naziva politička korektnost. Kao i ona odvratna i licemerna fraza kolateralna šteta za ljudske žrtve NATO bombardovanja.
I to je globalizacija. Licemerje i tolerancija, politička korektnost i lažljivost. Ne smeš više ni zlo da vređaš. Nije korektno.
Sad, pitanje otkud globalizacija. Moja prijateljica mi reče da je ona oduvek postojala kroz istoriju, u nekom obliku. I stari egipćani, i stari rimljani, i stara vizantija, svi su oni znali šta je globalizacija i želeli da u krilu njihovih imperija cveta hiljadu različitih cvetova i svetova pod jednom krunom. Svaka imperija želi da raste i treba da raste, a može da raste samo ako sebe puni različitim narodima. A pošto narode ne može brzo da preoblikuje čak ni silom, to je jedna vrsta tolerancije prema svim podanicima dok god plaćaju porez, ne bune se i idu da ratuju za imperijalne interese suština imperijalizma.
Pa ipak, današnja globalizacija ima jedan predznak i jedan snažan impuls koji se zove korporacija. Globalna korporacija. Jer danas korporacija, a ne vojna i verska indoktrinacija, je ona kulturna i ekonomska snaga koja gura globalizaciju na svim nivoima, egzistencijalnim, političkim, kulturnim, psihološkim, duhovnim. Korporacije kreiraju globalnu svest ljudi – svaka TV reklama to lepo objašnjava.
Osim što kreiraju tu svest, korporacije donose i ono što se zove industrijalizacija svesti. Bez toga nema ni globalizacije. Svest potrošača postaje globalna i industrijalizovana, podložna modnim trendovima koje industrija zabave, mode, popularne kulture forsira. Zato sada i postoje globalne kampanje, globalni trendovi, globalna moda, globalni standardi, globalno navijanje, i na kraju krajeva globalno mišljenje, jer ono što jedeš ustima, očima i ušima to i postaješ.
. 
I tako na ovom mestu zapravo počinje čitava jedna knjiga o tome šta je globalizacija, kako je ona počela industrijalizacijom, kako se stvorila jedna klasa oligarha nezapamćene ekonomske moći u istoriji sveta, kako je napravljena sprega između industrije visokih tehnologija i vojne industrije, parafarmaceutske industrije, industrije zdravlja, osiguranje i visoke politike, industrije zabave i industrije hrane, trgovine, finansija i politike, kako su globalne korporacije umrežene i kompleksne, kako korporacije svojim učešćem ili neučešćem u određenim delovima sveta podižu i spuštaju standard, kako je današnji set vrednosti savremenog sveta nastao u glavama moćnih bogataša a preko korporacija, proizvoda i reklame implementiran u svest ljudi, kako su ljudi podložni manipulacijama, i tako redom.
Zapravo priča o globalizaciji počinje od jedne jednostavne konstatacije da je vaš deda još pre 40 godina za doručak jeo zdrav kačamak od domaćeg kukuruza i zdravo kiselo mleko od domaće krave koja je pasla lekovito bilje na livadi, i doživeo tako sto godina čiste pameti i visokog razuma, a da mi jedemo nezdrave zaslađene i aromatizirane musle iz genetski modifikovanih žitarica, pijemo industrijski probiotski jogurt, bolujemo od raznih telesnih i duševnih bolesti, razum smo izgubili u horor sadržajima koje nam proturaju kroz medije i očekujemo da uz gomilu lekova i svu moguću medicinu doživimo makar 75 godina.
To je globalizacija. I tu počinje prava priča šta nama radi korporacija i kako joj se mi klanjamo, kako nam je svest industrijalizovana tehnološkim igračkama, propagandom i lakom zabavom. I to je dobro, to je ukusno, to je zabavno i blješti, to je brzo i lako za upotrebu, sve nas to lišava napora i muke. To traje. To je u redu. Kul. Super.
A posledice globalizacije? To svako treba da istraži sam na sebi i u sebi. Ne može vam drugi to nacrtati.
- Izvor
- Intermagazin
- Povezane teme
- Globalizacija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...
Ostale novosti iz rubrike »






.jpg)









