Turska između EU i Carinskog saveza
Na nedavnom zasedanju Višeg evroazijskog ekonomskog saveta u Monsku predsednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev je izjavio da je Turska spremna da se pridruži Carinskom savezu Rusije, Belorusije i Kazahstana. Koliko su realni ti planovi, u ekskluzivnom intervjuu za Glas Rusije govori direktor Istraživačkog centra Bliski Istok – Kavkaz Međunarodnog instituta za najnovije države Stanislav Tarasov.
Na nedavnom zasedanju Višeg evroazijskog ekonomskog saveta u Monsku predsednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev je izjavio da je Turska spremna da se pridruži Carinskom savezu Rusije, Belorusije i Kazahstana. Koliko su realni ti planovi, u ekskluzivnom intervjuu za Glas Rusije govori direktor Istraživačkog centra Bliski Istok – Kavkaz Međunarodnog instituta za najnovije države Stanislav Tarasov.
Kako je skrenuo pažnju ekspert, 5. novembra posle trogodišnjeg prekida obnovljeni su pregovori o stupanju Turske u EU. Posle poznatih nemira u Turskoj evropljani su istakli zahtev da se u zemlji izvedu demokratske reforme. Ideju o stupanju Turske u Carinski savez treba razmatrati u tom kontekstu, smatra Tarasov.
- Ova igra koju podržava Kazahstan - ako nas ne primite u EU i ne smanjite rokove pregovaračkog procesa, imamo alternativu u obliku Carinskog saveza - sredstvo je pritiska na Brisel.
Tarasov ističe da bez obzira na to Turska teško da će postati članica jedinstvene Evrope. Sa jedne strane Evropa se nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji. Sa druge, tamo postoje bojazni da brz porast stanovništva Turske može da promeni demografsku sliku u Evropi. Takav stav počinje da izaziva rezigniranost i trganje alternative u turskom društvu, ističe ekspert.
- Turci podvlače da već 50 godina vode dijalog sa Zapadom, postoje kao mlađi partner, pri tome Turska je prilično jaka država, koja pokušava da se utvrdi u regionalnim razmerama. Kako bi se ona sad ostvarila kao regionalna sila, potrebno je da se ujedini sa istorijskom domovinom – Altajem i Srednjom Azijom.
Ekspsert skreće pažnju na ekonomske aspekte problema. Turska je zemlja koja nema prirodne resurse i orjentisala se na izvoznu ekonomiju. Njen brz ekonomski napredak bio je povezan sa povoljnom ekonomskom konjukturom. Sada je Evropa počela manje da troši i turska ekonomija koči. Povoljan uticaj arapskog proleća u prvo vreme sada se pretvorio za Tursku u napete odnose sa Egiptom i Libijom. Na Afričkom kontinentu Turska se suočava sa sve većom konkurencijom od strane Kine. U tim uslovima Turska gubi svoju geopolitiču moć i traži nove tačke oslonca.
Andrej Iljašenko,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...
Ostale novosti iz rubrike »






.jpg)









