Početna stranica > Novosti

Koji novac je bio u opticaju na Balkanu pre evra

15.03.2014. god.


S osnivanjem umesto SFRJ novih nezavisnih država – Slovenije, Hrvatske, "Bosne i Hercegovine", Makedonije – svaka zemlja je odmah počela da koristi sopstveni novac. Slovenci su uveli tolar (1991), Hrvati – kunu (1994), Srbi u Republici Srbskoj - srbski dinar, a posle rata u bivšoj BiH uvedena je – konvertibilna marka (1998), a Makedonci – novi dinar.

Od 1. januara 2007. godine Slovenija je zvanično stupila u zonu evra. I premda niko osim Slovenaca nije zamenio nacionalnu valutu evrom na Balkanu svi bez izuzetka «strasno vole» evropsku valutu i više vole da «ispod dušeka» ne čuvaju nacionalni novac, već zvanične novčanice EU.

A u vreme SFRJ glavna valuta u zemlji nije bio jugoslovenski dinar, već nemačka marka. Po različitim podacima, stanovništvo velike Jugoslavije je u rukama imalo preko 50 milijardi maraka. Poređenja radi, pred raspad zemlje, 1991. godine, zvanične devizne rezerve su bile trostruko manje. Zbog nezadržive inflacije ljudi su panično kupovali nemačke marke i štedeli za „crne dane“. Oni su nastupili s početkom građanskog rata 1991. godine. Posle toga se jugoslovenski dinar pretvorio u staru hartiju.

Nedavno su balkanski numizmatičari otkrili da je u srednjem veku Bosna i Hercegovina imala sopstveni novac koji je sad stekao veliku vrednost. U vreme Ilira koji su na Balkanu gospodarili pre 2500 godina u opticaju je bio grčki novac. U zamenu za oružje, nakit i posuđe preci sadašnjih stanovnika Bosne su davali zlato, srebro i druge dragocene metale kojih je ovde tada bilo u izobilju. S dolaskom Rimljana na Balkan 500 godina su u opticaju bile srebrni i zlatni novčići koji su kasnije nazvani dinarius.

Sloveni su se na Balkanu pojavili sredinom V i početkom VI stoleća i pet vekova su koristili vizantijsku valutu. Zatim je nastupilo vreme mletačke vladavine i trgovine s Dubrovačkom republikom, glavnim partnerom Bosne. Srebrni dinar težak skoro dva grama dugo vremena je bio glavna moneta za razmenu. Bosna je bez straha otvarala svoja tržišta stranoj valuti – egipatskoj, sicilijanskoj i drugima, trgovala je s celim Mediteranom.

Svaki novi vladar se trudio da ovekoveči sebe kujući novac sa sopstvenim portretom. Međutim, sav novac je nosio naziv dinar. U kraćem periodu za vreme vladavine kralja Tvrtka I (1353-1391) kovali su se groševi i dukati. Dukati su pravljeni samo od srebra i zlata bez bilo kakvih primesa. Falsifikatori novca su nemilosrdno kažnjavani – kralj je imao monopol i nije dozvoljavao nikakvu konkurenciju.

Najpoznatijim i vrlo skupim među numizmatičarima se i danas smatra zlatnik Stjepana-Tvrtka I, iskovan 1377. godine. On je bio težak tačno 14,5 grama. Odmah nakon što je pušten u opticaj praktično je ceo razgrabljen. Kako i ne bi – čisto zlato debljine jednog milimetra! Ostalo je samo nekoliko primeraka zlatnika kralja Tvrtka I čija vrednost dostiže i 100.000 evra.

Vreme će pokazati koliko će na Balkanu za 10 godina vredeti evro koji je danas tako omiljen na Balkanu.

Konstantin Kačalin,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....


Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...

Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....


Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....

Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...


Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA