Buš ne razmišlja o povlačenju iz Iraka

NJUJORK - Administracija predsjednika Džordža Buša naglasila je juče da ne razmišlja o povlačenju trupa iz Iraka, niti da od tekuće ofanzive protiv pobunjenika treba očekivati neke senzacionalne rezultate prije septembra.
Predsjednik Džordž Buš ne razmišlja o povlačenju američkih vojnika iz Iraka, uprkos sve manjoj podršci koju njegova politika uživa u redovima vlastite Republikanske stranke, izjavio je portparol Bijele kuće Toni Snou u pokušaju da od administracije umanji očekivanja rivalskih demokrata, ali i cjelokupne javnosti oko izvještaja o stanju u bliskoistočnoj državi.
Portparol Snou je naglasio kako je "nerealno očekivati veliki napredak" u Iraku, obzirom da su sva pojačanja, planirana za odlučujuću ofanzivu protiv pobunjenika u toj državi, tek pristigla na teren.
Izjava portparola Bijele kuće, smatraju upućeni, predstavlja pripremu terena za izvještaj o opštem razvoju situacije u Iraku, koji će Kongresu SAD biti predstavljen u nedjelju, i koji predstavlja jednu od osnova za kreiranje buduće politike zvaničnog Vašingtona prema krizi u toj državi.
"Ne očekujemo da ciljevi budu postignuti na početku, već se nadamo da ćemo moći da se uvjerimo u napredak u ispunjavanju tih standarda poslije početne faze, za dva mjeseca", rekao je Snou, naglašavajući da ni septembar nije vremenski rok do kojeg svi poslovi u Iraku moraju biti okončani.
Zbog osipanja redova republikanaca, čijih je nekoliko uticajnih senatora u posljednjih nekoliko nedjelja najavilo skretanje sa partijske linije, administracija predsjednika Buša pod velikim je pritiskom da pronađe bar neke svijetle tačke razvoja situacije u Iraku, posebno prilikom prvog značajnog izvještaja, koji će pred Kongresom naći već u nedjelju.
Već je izvjesno, kako piše "Vašington post", da Bušova administracija neće moći da pohvaliti senzacionalnim rezultatima u Iraku, zbog čega "se traga" za alternativnim pozitivnim pokazateljima, poput akcija sunitskih plemenskih lidera protiv grupa bliskih međunarodnoj terorističkoj mreži Al kaida, ili zajedničkih nastupa šijita i sunita poslije bombaškog napada na svetilište u Samari.
Takav izvještaj, sasvim je izvjesno, neće zadovoljiti demokrate, koji već mjesecima pokušavaju da nateraju predsjednika Buša na promjenu politike u Iraku, što im, bar dosad, nije uspijevalo zbog tijesne većine koju imaju u Senatu.
Posljednjih nedjelja, međutim, niz uticajnih republikanaca uključujući senatore Džordža Vojnovića, Pita Domenićija i Ričarda Lugara izrazili su ozbiljne sumnje u smislenost nastavka sadašnje politike Bijele kuće, što je ovdašnje analitičare navelo na zaključak da će Kongres, ipak, imati značajniji uticaj na dalji razvoj situacije u Iraku.
Najozbiljiniji pokušaj da se zauzda "tvrdoglava" politika američkog predsjednika propala je u maju pošto je Buš vetom oborio zakon o finansiranju ratnih operacija, u koji su bili uključeni i vremenski rokovi za početak povlačenja snaga SAD iz Iraka, čiji se broj, posljednjih sedmica popeo na 160.000.
Za četiri godine sukoba, u Iraku je ubijeno više od 3.600 američkih vojnika, ali ni te žrtve nijesu dovele do značajnijeg poboljšanja sveukupnog stanja u toj državi, pošto se borbe između sijita i sunita nastavljaju nesmanjenom žestinom, kao i stravični bombaški napadi raznih grupa radikalnih islamista.
Izvan ograda Bijele kuće, takođe, vlada i ogromno nezadovoljstvo načinom na koji Irakom upravlja vlada proameričkog premijera Nurija al Malikija, koju sve češće nazivaju "skupinom predstavnika rivalskih milicija", nego centralnim organom izvršne vlasti u toj državi.
Al Malikijevom vladom, kako se čini, nijesu zadovoljni ni sami Iračani, pa će tamošnji parlament do kraja sedmice početi raspravu o povjerenju kabinetu.