Ko će platiti račune?
Strah je loš savetnik. Ali gde naći dobre u jeku aktualne svetske ekonomske krize? Takvo pitanje postavio je nemački nedeljnik Di Cajt uoči sastanka nemačkog kancelara Angele Merkel i francuskog predsednika Nikole Sarkozija u Parizu, koji je nazvao istoirjskim momentom.
Ova raspoloženja su razumljiva. O bujanju finansijsko-ekonomske krize u zemaljama evro zone, koja sve više stiče karakter sistemske, govorilo se prilično mnogo. Treba podsetiti samo da su se finansijski potresi koji su zahvatili Grčku, Portugaliju i Irsku, sada približili Španiji, Italiji, čak i Francuskoj. Za spas od mogućeg bankrotstva ovih zemalja, po mišljenju većine eksperata, Eu prosto neće imati sredstva. Upravo zato su se i polagale tako radosne nade na lidere dve evropske lokomotive – Nemačke i Francuske. Upravo one, po mišljenju nedeljnika, mogle bi da ukažu put ka tome da na kontinentu postane „više Evrope“. Ipak, izgleda da su se ostvarile najgore bojazni skeptičara. U Parizu bilo je reči o onim samim sturkturama i mehanizmima kojih u Evropi ima i tako previše.
Glavni rezultat pregovora je inicijativa da se formira jedinstvena evropska ekonomska vlada na nivou predsednika i premijera. Na njenom čelu treba da bude predsednik Evropskog Saveta Herman Van Rompej i treba da se okuplja dva puta godišnje, a po potrebi i češće. Merkel i Sarkozi predložili su takođe da se u ustav zemalja članica zone evra uključi obaveza da se usvajaju samo izbalansirani budžeti. Dodatno Francuska i Nemačka planiraju da usvoje niz mera u bilateralnom poretku.
Zvuči sve to tobože ubedljivo. Ali političari i eksperti postavljaju pitanje: šta će dodati ekonomska vlada samitima EU i sastancima lidera zemalja zone evra, koji se i tako održavaju redovno? Ako danas u zoni evra nema jedinstva, recimo, po pitanju mogućeg emitovanja jedinstvenih evrobondova ili uvećanja stabilizacionog fonda, onda zašto da isti ti presednici i premijeri, ali pod etiketom ekonomske vlade, odjednom promene svoj stav? Kako je sa ironijom primetila direktor za istraživanja britanske kompanije Foreks.kom Ketlin Bruks, sve što smo shvatili je da Sarkozi i Merkel žele da podrže zemlje zone evra. Francuski socijalisti su nazvali taj sastanak mehurom od sapunice. Ne ublažava izraze ni Klaudija Rot, predsenik nemačke stranke Savez-90/Zeleni:
To je zove mnogo buke ni o ko čega. Može se reći da su gospođa Merkel i godpodin Sarkozi izvršeli čistu prevaru sa etiketama. Jer u stvari trebalo je da bude reči o jačanju evropskih institucija, kao što je Evropski parlament ili Evropska komisija. Ono što se dešava sada je samo pokušaj da se preimenuje ono što i tako postoji u pogledu koordinacije – tačnije nacionalne vlade u nekakvu Evropsku ekonomsku vladu.
U svakom slučaju, glavno pitanje koje se obično postavlja posle kolektivnog banketa je ostalo nerešeno. Ko će platiti račun?
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















