Budžet EU: spor o korenju i izdancima
Kada se Angela Merkel sastane u sredu sa Dejvidom Kameronom na večeri na Dauning-Stritu, oni će imati o čemu da razgovaraju. U prvom redu gospođa kancelar želi očigledno da shvati da li uopšte ima smisla da ide 22. novembra na samit EU.
Radi se o tome što je Kameron prpretio da će još jednom sabotirati sastanak na najvišem nivou. U takvom dramatičnom tonu započinje komentar nemačkog nedeljnika Špigel, posvećen sastanku koji predstoji 7. novembra u Londonu između nemačkog kancelara i britanskog premijera o problemima usvajanja budžeta EU za 2014-2020. godinu.
Složenih kolizija u sporovima o dugoročnom okvirnom budžetu EU za narednih sedam godina zaista ima dovoljno. U decembru liderima država velike Evrope treba da bude predstavljen strateški program reformisanja unije koji razrađuju ovih dana šefovi najviših struktura vlasti EU. njena finansijska podrška treba da postane ranije pomenuti okvirni budžet. Pitanje o njemu je izneto na specijalni samit koji će proteći 22-23. novembra. Ali sloga u sporovima o troškovima za sada se ne predviđa.
Evropska komisija odredila je zajedničke finansijske potrebe jedinstvene Evrope za 2014-2020. godinu u vrednosti od 1,033 biliona evra. To iznosi 1,1% ukupnog evropskog unutrašnjeg bruto proizvoda i za 5% premašuje troškove u prethodnom sedmogodišnjem periodu. Svoje proračune komisija je obrazložila potrebom stimulisanja ekonomskog rasta. Kao što je i trebalo očekivati, 17 zemalja priključenih na evropsku budžetsku infuziju podržalo je zahtev evropske vlade. Osnovni donatori budžeta EU – Nemačka, Francuska, Italija, Austrija, Finska, Švedska i Holandija, izjasnili su se za smanjenje troškova.
Sada eksperti nagađaju da li je uopšte moguć kompromis o budžetu EU? Vladislav Belov, šef odeljenja za zemlje i regione Evropskog instituta sklon je pesimizmu.
- Ja ipak pretpostavljam da će na kraju krajeva budžet biti usvojen. Ali mislim da će diskusije ove godine ići linijom koliko je namensko korišćenje budžetskih sredstava u stanju da reši probleme. A ne prosto da se smanje ili uvećaju pojedine stavke troškova.
Kako je saopštio ovih dana Fajnanšl Tajms, predsednik Evropskog saveta Herman van Rompej još nije odlučio, za razliku od Merkel, treba li uopšte voditi individualne pregovore sa Dejvidom Kameronom. Radi se o tome što je britanski parlament zahtevao još veću strogost po pitanju budžeta. Između ostalog, ne oslanja se sve na Kamerona, izjavila je u radijskom intervjuu član budžetskog komiteta Evropskog parlamenta, poslanik nemačkog HSS Monika Holmajer.
- Da li je moguć kompromis sada je teško reći. Konačno to zavisi od Kamerona. Ipak, sa druge strane, ne rešava on sam. Najvažnije je ne preuzimati na sebe gomilu zadataka, odbijajući pri tome finansiranje. Jer svakome je jasno da ekonomskog rasta bez finansija nema.
Monika Holmajer je uporedila diskusije o budžetu EU sa vađenjem suvog grožđa iz buhtle. U svakom slučaju, odbrana nacionalnih interesa i koristoljubivost u politici nisu previše spojivi.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »

















