Nagrada čoveku koji nije započeo svetski rat
Dobitnik Drezdenske Međunarodne nagrade za mir ove godine je sovjetski oficir Stanislav Petrov, koji je 26. septembra 1983. godine sprečio početak nuklearnog rata. Međunarodna nagrada se dodeljuje ovom čoveku već treći put.
Tada je Petrov bio operativni dežurni komandnog punkta Serpuhov-15, koji se nalazi sto kilometara od Moskve. U to vreme hladni rat je bio u jeku: pre tri i po nedelje u SSSR bio je oboren južnokorejski putnički Boing-747. U komandni punkt je stigla informacija kosmičkog sistema za rano upozoravanje, primljenog u naoružanje godinu dana ranije. 26. septembra za vreme dežurstva Petrova kompjuter je saopštio da je lansirana raketa sa američke baze. Ipak, analiziravši situaciju (lasniranja su bila izvedena samo iz jedne tačke i sastojala se od svega nekoliko interkontinentalnih balističkih raketa), potpukovnik Petrov je doneo odluku da je to lažni signal. On je preuzeo na sebe odgovornost za sudbinu sveta. I bio je u pravu. Sećajući se tog herojskog postpupka Stanislav Petrov je govorio za Glas Rusije.
- To nije herojski postupak. To je moj posao, ništa herojsko nisam uradio i ne osećam se herojem.
Šta ste osetili kada ste saznali da vam je dodeljena Drezdenska nagrada za mir?
- Da vam kažem iskreno, malo sam se začudio zato što sam za dve godine dobio dve nagrade u Nemačkoj, oborio sam sve rekorde...
Šta je moglo da se desi da ste u noći između 25. i 26. septembra postupili drugačije?
- Masovne razmene raketnih napada znače da zemlja koja je napala prva umire 27 minuta kasnije, zato što čim zemlja koju napadnu pronađe napad, ona odmah lansira svoje rakete i nanosi uzvratni udarac.
A da vi niste shvatili da je uzbuna bila lažna, već prava, kako bi se razvijali događaji?
- Šta bi moglo da bude dalje ne mogu da kažem, zato što znam šta je bilo u stvari.
Za vreme dodele nagrade razrušili ste mit o crvenom dugmetu uz pomoć kojeg može odmah da se nanese uzvratni udarac protivniku.
- Dugme je postojalo, predvidela ga je fabrika koja je pravila komandnu tablu.
Da li je ovakva situacija moguća danas?
- Više nije, pošto su mere preduzete. Sada dežurni uračunavaju operativnu situaciju i kosmička aparatura za detektciju isključuje lansiranje rakete.
Tačnije savremeni sistemi ranog upozoravanja su praktično idealni?
- Verovatno je to mit, idealni sistem ne postoji.
A šta ste vi kao običan čovek, a ne kao oficir osetili te noći 26. septembra?
- More emocija, vrlo mnogo. Kada je to bilo na treninzima, za nas to nije bilo neočekivano, zato što je sirena zavijala, sve je bilo normalno, a tu tišina, radna atmosfera, i odjednom signal — to već nije za ljude sa slabim nervima. Šok, iznenađenje, izgubljenost. Panike nije bilo, zbunjenost je lako mogla da se pretvori u paniku, ali ja sam je ugušio u korenu.
Oksana Cener,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »

















