„Istočno partnerstvo“ sa pogledom na novembarski samit
Danas se u Briselu održava susret šefova spoljnopolitičih resora država članica programa EU „Istočno partnerstvo“. Poljska je jedan od inicijatora ove više nego tesne saradnje EU sa 6 država bivšeg SSSR-a: Ukrajnom, Belorusijom, Gruzijom, Moldavijom, Azerbejdžanom i Jermenijom. O susretu koji će se dogoditi u novembru, kao i delatnosti ovog programa u celini, govori politikolog, predsednik Geopolitičkog društva u Varšavi Marčin Domagala.
Gospodine predsedniče, u Briselu se susreću ministri inostranih poslova zemalja članica „Istočnog partnerstva“. Po Vašem mišljenju, to će biti još jedno protokolarno zasednje ili priprema samita koji je planiran za novembar?
- Mislim da je to i jedno i drugo, obzirom da će samit koji će biti održan u Viljnusu u novembru, biti značajan događaj. Dovoljno je setiti se zakazanog potpisivanja Ugovora o pridruženom članstvu i slobodnoj trgovini sa Ukrajinom i EU. Čini mi se da je to posebno važno u kontekstu odnosa između Ukrajine, kako sa svim članicama EU, uključujući Poljsku, koja je u velikoj meri pokrenula ovaj proces, tako i sa Rusijom.
Na kraju krajeva, Rusija, je zainteresovana za približavanje Ukrajine njenoj Carinskoj uniji i po svemu sudeći, takođe će biti predstaljeni predlozi za ovu zemlju. Tako da, Ukrajina će morati da odluči kojom od ponuda je zadovoljnija. Međutim, bilo kako da se odluče, predloženo potpisivanje ugovora EU i Ukrajine, po mom mišljenju, bilo bi poželjno sa ekonomske tačke gledišta, za sve strane, uključujući i Rusiju.
Gospodine predsedniče, po Vašem mišljenju, u kojoj meri je rad „Istočnog partnerstva“ rezultat pojačane delatnosti poljske diplomatije?
- Pre svega, poljska diplomatija veoma je zainteresovana za ovaj posao, obzirom da ona radi na rešavanju važnih geopolitičkih zadataka, a konkretno, stvaranju sanitarnog kordona na granici sa Rusijom. „Istočno partnerstvo“ je kao svoj zadatak postavilo da pomogne nizu država da pređu na „kolosek zapadne modernizacije“. I poljska diplomatija, razume se, za ovaj proces pokazuje svoje interesovanje. Ipak, sve još ostaje u obliku deklaracije i predstoji joj još mnogo toga da uradi. U svakom slučaju, takvu aktivnost kakvu iskazuju druge evropske države, recimo u Africi ili na Bliskom istoku, države „Istočnog partnerstva“ ne pokazuju. U ovom kontekstu se uloga poljske diplomatije, bez pogovora smanjuje.
Bio je ovo razgovor sa poljskim politikologom Marčinom Domagalom.
Leonid Sigan,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »















