EU- kompromis istoka i zapada
Od početka godine u EU su ukinuta ograničenja radne migracije za građane Bugraske i Rumunije. Ipak, neki članovi alijanse su istupili protiv ove odluke. Njih plaši da bi ovi radnici mogli biti dodatni teret za budžet. A gde je ovde ravnopravnost, toliko draga srcu evropskih činovnika? „Glas Rusije“ je ovu temu razmotrio sa stručnjacima.
Glavna pretnja dobrobiti Zapadne Evrope po mišljenju njenih stanovnika, danas dolazi sa istoka. Masa gastarbajtera koji dolaze iz Bugarske i Rusmunije su spremni da zauzmu tržište rada, plaše se zvaničnici Velike Britanije, Nemačke i Francuske.
Nakon ukidanja ograničenja radne migracije za Bugare i Rumune, premijer ministar Velike Britanije Dejvid Kameron je izjavio da London neće dopustiti veliki dotok žitelja Istočne Evrope na ostrva. Političar je podvukao, da je njegov kabinet spreman na ograničenja povodom dolaska radne snage suprotno zahtevima EU i čak može da postavi pitanje o izlasku Velike Britanije iz EU. Ipak, ovo sad niije u interesu države, govori Aleksej Kuznjecov, rukovodilac Centra evrospkih istraživanja Instituta za međunarodne odnose i ekonomiju RAN:
- Kao što znamo, Velika Britanija se nije pridružila šengenskoj zoni, nije uvela evro, zato što britanski problem postoji od uvek. Ali, ne bi trebalo zaboraviti da ako Velika Britanija realno nastoji na izađe iz EU, to će onda dovesti do raspada države. Škotlanđani već sada razmišljaju o svojoj nezavisnosti i ostanku unutar EU. Ali, to je za sada više retorika, nego realna opasnost.
Pri tome, London nema nameru da otstupi. Ako EU ne razmotri ponovo svoju odluku, a teško da to sada možemo očekivati, onda će Velika Britanija ipak ograničiti stanovnicima Istočne Evrope prava na svojoj teritoriji, smatra stručnjak Međunarodnog instituta humanitarno- političkih istraživanja Vladimir Bruter:
- Velika Britanija očekuje da će Evropa sama početi regulisanje ovog procesa. Ako tokom naredna dva ili tri meseca ne bude donesena nikakva odluka u vezi sa ovim pitanjem, onda će verovatno Velika Britanija i moguće, Francuska, odlučiti samostalno. Šta sledi nakon toga- još nije jasno, ali mislim da ni jedna od država nije zainteresovana da dođe do narastanja ovog konflikta.
Teško je reći, da li će ovo protivrečje postati akcelerator sistemske krize u Evropi. Ipak, jasno je da je neke odluke, koje su donesese u Briselu, zapravo teško primeniti, a da su druge dovele do integracije članica ali različitim brzinama unutar evropskog društva, što je i dovelo do razlaza u pitanju migracije.
Grigorij Milenin,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »

















