EAES: Novi igrač na integracionom polju
Članovi Evroazijskog ekonomskog saveza (EAES) treba da uzmu u obzir negativno iskustvo drugih integracionih udruženja kako bi izbegli probleme koji su im svojstveni, - izjavio je u Astani na sednici Najvišeg Evroazijskog ekonomskog saveta predsednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev.
Po njegovim rečima, jedan od glavnih ciljeva integracije predstavlja objedinjavanje mogućnosti različitih zemalja „radi zajedničkog napretka i konkurentnosti“.
„Važno je da uzmemo u obzir iskustvo drugih integracionih zajednica, pre svega Evropske unije,“ – to je lajtmotiv govora kazahstanskog lidera. Po rečima Nursultana Nazarbajeva,
- Radi se o tome da nijedna od zemalja-članica ne bude podvrgnuta procesu deindustrijalizacije, da u nacionalnoj ekonomiji ne dođe do pada tradicionalnih grana industrije. Lekcije recesije evropske ekonomije se sastoje upravo u tome.
Zaista, teško je ne zapaziti da se integracioni procesi u svetu odvijaju protivrečno, pa čak i u različitim pravcima. S jedne strane, postupno se razvija integracija u širokim blokovima nehomogenog sastava kao što su Organizacija Sporazuma o kolektivnoj bezbednosti (OSKB) i Šangajska organizacija za saradnju (ŠOS). Međutim, u Evropskoj uniji koja navodno objedinjuje zemlje koje su mnogo bliže po ekonomskim i socijalno-političkim modelima, očigledan je porast protivrečnosti i skepse. Uspeh bez presedana francuskog Nacionalnog fronta i Partije nezavisnosti Ujedinjene Kraljevine na izborima za Evropski parlament istovremeno predstavlja i izraz nepoverenja prema političarima koji pokušavaju da na brzinu „ukalupe“ nacionalne interese u modele Brisela. „Šta će učiniti britanski premijer Dejvid Kemeron (David Cameron) ako lider Partije nezavisnosti Najdžel Faradž (Nigel Farage) dobije svaki treći glas? Moraće da promeni svoju politiku“ – konstatuje lider holandske Partije slobode Geert Vilders (Geert Wilders). On se možda malo žuri, ali su tendencije očigledne.
Uzrok se krije u dubokim slabostima evropske integracije u onom obliku u kojem je ona vršena od 1990-ih godina. Na početku su razmatrajući širenje EU kao politički projekat lideri Evropske unije računali na to da će se neizbežne socijalno-ekonomske protivrečnosti rešiti same po sebi. Na žrtvu interesima vodećih zapadnoevropskih zemalja su prinete i tradicionalne ekonomske grane zemalja Centralne i Istočne Evrope kao što su rudarska industrija, mašinogradnja i poljoprivreda, ignorisane su istorijski tesne veze između regiona i Rusije. Nije čudo što je u ovim uslovima EU kao organizacija zapala upravo u unutrašnju krizu – istakao je za „Glas Rusije“ predsednik ruske kompanije za ekonomski konsalting „Neokon“ Mihail Hazin:
- Evropski problemi su unutrašnjeg karaktera. Kod njih realno dolazi do pada životnog standarda stanovništva. To su apsolutno realni problemi u čijem rešavanju ne mogu da im pomognu ni Rusija, ni bilo ko drugi. Ali, ako se govori o izlasku iz krize nakon što Evropska unija reši svoje unutrašnje probleme – to treba činiti uzimajući u obzir neki resurs. Jedan od takvih potencijalnih resursa su jeftine sirovine koje Rusija može da isporučuje.
Međutim, da bi se uspostavila saradnja s Rusijom Zapad treba da prestane da vidi svog neprijatelja u Moskvi i u integracionim projektima koje ruska strana realizuje. A to zahteva da Brisel, a posebno Vašington, priznaju da Rusija i njeni integracini modeli imaju ključnu ulogu koja im pripada u svetskim stvarima – podsetio je „Glas Rusije“ generalni direktor ruskog Fonda za efikasnu politiku Kiril Tanajev:
- Ista ova Šangajska organizacija za saradnju ima značajan potencijal da postane vrlo ozbiljna struktura za razvoj Azije i usaglašavanje interesa između najvećih azijskih zemalja i u širem smislu, evroazijskih. Naravno, Amerikanci za ovo pitanje pokazuju prilično očigledno i razumljivo interesovanje. Jer, širenje ŠOS i pridruživanje Indije i Pakistana kao punopravnih članova, odmah će ovoj organizaciji dati drugi kvalitet. Prilikom ulaska ovih država u sastav ŠOS on će postati globalni igrač čije mišljenje će morati da se uzme u obzir.
SAD pokušavaju da spreče ekonomske integracije Azije i Evrope (Ukrajina je trebalo da postane vezivna karika između EvrAzES i EU), da preuzmu pod svoju kontrolu svetske isporuke energenata, za koje treba da se plaća u dolarima,“ – navodi u vezi s ovim španski internet-portal Publico.es. Vrlo zdrava ocena. Zapad u međunarodnoj integraciji i dalje vidi isključivo sredstvo sa zadovoljenje sopstvenih interesa.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















