Kirgizija na putu prema Carinskom savezu
Kirgizija je učinila prvi korak na putu prema Carinskom savezu. I čak sada, kada vlasti ispoljavaju čvrstu želju za evroazijsku integraciju, političke elite zemlje nemaju jedinstven stav po ovom pitanju.
Kirgizija je učinika prve korake na putu prema Carinskom savezu. Vlada je odobrila „putnu mapu“ za članstvo, a u parlamentu su održane prve diskusije po ovom pitanju. Tome je prethodila dugotrajna priprema: potpisivanje „putne mape“ odlagalo se, izazivalo je oštre diskusije u Biškeku. Čak i sada, kada su vlasti demonstrirali čvrstu želju za evroazijsku integraciju, političke elite u zemlji nisu jedinstvene po ovom pitanju.
Kirgizija je počela kretanje prema Carinskom cavezu pre tri godine, kada su vlasti izjavile o želji da se priključe „trojci“ – Rusiji, Belorusiji i Kazahstanu. Na taj način zemlja će moći da razvija svoju industriju i poveća investicionu privlačnost. Krajem prošle godine vlasti su već trebale da potpišu „putnu mapu“ stupanja u Carinski savez. Ali Biškek je smatrao da dokumenat treba redigovati, uneti u njega preference, koje bi smanjile pritisak na ekonomiju Kirgizije, podseća rukovodilac odeljenja Srednje Azije i Kazahstana iz Instituta zemalja ZNG Andrej Grozin.
- Najčešće su se čule tri osnovne želje. Prvo, pomoć u reprofilisanju ogromnih super-tržišta, stvaranje za njih posebnog režima. Sa druge strane, Kirgizija se obratila sa molbom Moskvi, Astani i Minsku da se razmisli o mogućnosti formiranja specijalnog fonda, iz kojeg bi Biškek primao novac za smanjenje režije. I treći momenat: poseban režim za migracionu radnu snagu. Međutim ni u Astani, niti u Moskvi nisu zainteresovani, da u okviru CS postoje neke posebne ekonomske zone na posebnim uslovima.
Rusija, Kazahstan i Belorusija se slažu da pruže pomoć, ali odgovornost je na Kirgiziji. Predsednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev na zasedanju Višeg Evroazijskog ekonomskog saveta u decembru prošle godine je podsetio, da „integracija nikome ne daje besplatne slatkiše“. Učesnici pristupaju dobrovoljno, radi interesa svojih država. On je naglasio i to, da evroazijska integracija ne samo da nije pretnja suverenitetu bivših sovjetskih republika, nego čak šta više – jača nacionalnu državnost.
Premijer Džomart Otorbajev je izjavio: Kirgizije nema veliki izbor. Ili ući u CS i graditi otvorenu ekonomiju, ili početi izgradnju ograda na granicama. Ministar ekonomije Temir Sarijev upozorava: ukoliko Kirgizija odbije stupanje u CS, ona će samo naneti štetu svojoj privredi, izgubiće bescarinsko uvozno gorivo i maziva iz Rusije, smanjiti reeksport kineskih proizvoda i izgubiće tržište za plasman. Andrej Grozin smatra, da uprkos svemu, učešće Kirgizije u Carinskom savezu povlači i neki rizik.
- Za mnoge, perspektiva učešća Kirgizije u Carinskom savezu – nije pitanje života i smrti nacionalne privrede, nego pitanje ličnog karaktera: kako će mu biti, ukoliko zauzme ovu ili onu poziciju. To je ozbiljan elemenat rizika za buduće učešće zemlje u pokušaju promene strukture privrede. Već preko 20 godina suverenog razvoja zemlje dovele su zemlju do toga, da je privreda u stagnaciji, ne pomera se sa istog mesta, iako se ne beleži ni nazadovanje. Ali ova stagnacija se može prevazići samo u okviru CS.
Istina, Kirgizija ima još i zapadne partnere, i mrežu nevladinih organizacija, koje finansira Vašington, i doliva ulje na vatru političkih sporova, smatra naučni saradnik Instituta zemalja ZNG, ekspert za Krigiziju Grigorij Mihajlov.
- U pristupanju Carinskom savezu nisu zainteresovani kako deo stanovništva, koji žive od reeksporta kineskih proizvoda ili od šverca, tako i određeni deo ljudi, koji sarađuju sa organizacijama, koje finansiraju SAD. Ovi likovi vode aktivnu informacionu kampanju diskreditacije CS, agituju stanovništvo. Aktivnost prozapadnih nevladinih organizacija odavno je prisutna, sada je – naredna faza aktivnosti, pare za ove radnje stižu redovno, i u velikoj količini.
Uostalom, kao i uvek u slučaju političkog suprostavljanja, svoju reč u Kirgiziji ima biznis. Sve se više oglašavaju pristalice evroazijske integracije, koji su uvereni, da bez kontakta sa istorijskim partnerima, zemlja neće moći da prevaziđe ekonomsku stagnaciju.
Marija Baljabina,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Belorusija
- Kazahstan
- Kirgistan
- EAES
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Dok svetske tehnološke kompanije širom sveta ulažu milijarde dolara u razvoj veštačke inteligencije, sve veća potrošnja električne energije i problemi sa hlađenjem navode industriju da razmatr...
Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski...
Rok za početak pružanja komercijalne širokopojasne satelitske usluge prenosa podataka zasnovane na konstelaciji u niskoj orbiti je 2027. godina...
Razvoj veštačke inteligencije korenito je promenio pristup farmakologije i razvoju novih lekova, skraćujući tako istraživanja koja su trajala godinama na samo nekoliko meseci. To se naročtio odnosi na različite...
Predsednik Tramp naložio je objavljivanje vojnih materijala povezanih sa NLO-ima....
Ostale novosti iz rubrike »
















