Rad na određeno vrijeme

Posredstvom Zavoda za zapošljavanje RS tokom prvih sedam mjeseci ove godine zaposleno je 18.093 lica, od kojih je samo pola potpisalo ugovore o radu na neodređeno vrijeme ili, kako se to često kaže, dobilo stalni posao.

Ostali su potpisali ugovore o radu na određeno vrijeme, ili u malom broju, ugovore o radu pripravnika.

Iako je Zakonom o radu precizirano u kojim slučajevima mogu da se potpišu ugovori o radu na određeno, poslodavci masovno zloupotrebljavaju tu zakonsku mogućnost, složni su radnici i sindikalci.

Mira Bošnjak, glavni inspektor rada Republike Srpske, kaže da su inspektori imali dosta slučajeva da se ugovori o radu na određeno zaključuju mimo zakonskih propisa.

 - Po rješenju inspekcije, poslodavac je obavezan da s radnikom zasnuje radni odnos na neodređeno vrijeme. Za kršenje člana 16. Zakona o radu, kojim je propisano u kojim slučajevima može da se zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme, kazna je od hiljadu maraka, pa do deset hiljada - navodi Bošnjak.

Prema aprilskim izmjenama i dopunama Zakona o radu, ugovor o radu na određeno vrijeme može da se zaključi samo radi izvršavanja posla koji traje do šest mjeseci, privremenog povećanja obima posla, zamjene odsutnog radnika do godinu dana i obavljanja posla čije je trajanje unaprijed određeno prirodom i vrstom posla.

- Pri tome je potrebno da poslodavac dokaže da je, na primjer, obim posla povećan. Ugovor o radu u kojem nije naznačeno vrijeme trajanja, smatraće se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme - objašnjava načelnik Odjeljenja za rad i zapošljavanje u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS, Borislav Radić.

Iz ugovora o radu na određeno vrijeme, odnosno neodređeno, proizlaze ista prava i obaveze, tako da s tog aspekta poslodavac ne može da ugrozi poziciju radnika.

- U posljednje vrijeme postalo je trend, posebno u niskoakumulativnim privrednim granama, da poslodavac odjednom primi stotinu ili dvjesta radnika, koji potom rade dva ili tri mjeseca u nedopustivo lošim uslovima.

Poslodavac pri tome ne poštuje ni Zakon o radu ni kolektivni ugovor te grane, a radnici trpe, u nadi da će dobiti stalni posao. Rade i za vrijeme vikenda, praznika, prekovremeno - kaže Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS. Ona dodaje da su mnogi poslodavci koji krše zakon i kolektivne ugovore "ugledni" privrednici, koji dobijaju nagrade i priznanja.

Radić smatra da bi svaki poslodavac trebalo da omogući svojim radnicima zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

- Nemoguće je da poslodavac zapošljava radnika po osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme duži vremenski period. Zakon je ostavio mogućnost da poslodavac i radnik potpišu ugovor o probnom radu na tri mjeseca, koji, u nekim slučajevima, može da se produži za tri mjeseca. Međutim, ta mogućnost se rijetko koristi - dodaje Radić.  

- Neki poslodavci koriste institut rada na određeno vrijeme da bi "isprobali" radnika, nakon čega zasnivaju radni odnos na neodređeno vrijeme. Ugovori o probnom radu jesu rijetkost, jer poslodavci nisu navikli na tu zakonsku mogućnost. Pod probnim radom radnika podrazumijevaju rad na crno koji traje nekoliko mjeseci, bez ikakve naknade - kaže Mišićeva.

Iz svih vrsta ugovora o radu proističu ista prava i obaveze, što znači da radnik i za vrijeme probnog rada mora biti prijavljen i primati punu platu koja odgovara njegovom radnom mjestu. Izuzetak je pripravnički staž, jer pripravnik najčešće dobija platu umanjenu za dvadeset odsto, iako poslodavac može da mu da i punu platu. Ukoliko radnik radi u kontinuitetu 24 mjeseca, njegov radni odnos prerasta u rad na neodređeno vrijeme.

- Radnici moraju biti svjesni da ovo nije vrijeme eksploatacije i da gazda nije vlasnik radnika nego kapitala. Kao što poslodavac želi da ostvari profit, tako i radnik želi da unovči svoj rad, ali uz poštovanje zakona - kaže Ranka Mišić.