Početna stranica > Novosti

PRAVO NA samoodređenje osnovni je deo Dejtonskog ustava BiH!

PRAVO NA samoodređenje osnovni je deo Dejtonskog ustava BiH!
30.10.2009. god.
LIVNO - Gospodin Stjepan Jurkić, inicijator peticije za bh hrvatski TV kanal, uputio je u sredu 28. oktobar Otvoreno pismo hrvatskim strankama potpisnicama Kreševske deklaracije. Pincom.info prvi objavljuje sadržaj ovog vrlo zanimljivog dokumenta:

Nakon proteklih neuspješnih pregovora u Butmiru evidentna je činjenica da domaći akteri i međunarodni medijatori ne znaju i neće identifikovati ni otkloniti uzroke neravnopravnosti između tri konstitutivna naroda u daыtonskoj BiH. Stoga se neće ni dogovoriti o miroljubivim principima uspostavljanja neophodne ravnopravnosti tri konstitutivna naroda ni o jednakopravno institucionalnom organizaciji multinacionalne BiH.


Elementarna pravna činjenica

Tim povodom je napokon neminovno konstatovati elementarnu pravnu činjenicu: Jedini uzrok svih oblika neravnopravnosti između tri konstitutivna naroda u daыtonskoj BiH je očigledno prisilno nametnuta nejednakopravna, asimetrična i diskriminatorska institucionalna primena prava tri konstitutivna naroda na samoopredeljenje u dvoinstitucionalno i dvoentitetsko organizovanoj tronacionalnoj BiH.

Stoga je istim povodom neophodno i legitimno da upravo EU i države Supotpisnici i sukreatori prinudno nametnutog dejtonskog Ustava napokon na institucionalni ustroj tronacionalne BiH i sva tri konstitutivna naroda dosledno, jednakopravno i simetrično primijene jedino legitimno i obavezujuće međunarodno pravno načelo UN o ravnopravnosti i samoopredeljenju (samoopredeljenje ) naroda.

Barem iz razloga jer je pravo naroda na samoopredeljenje uspešno institucionalno primenjeno u stabilnim multinacionalnim državama EU, Evrope i sveta.

Naime, suprotno u BiH proširenim unitarističke i utopističkim obmanama o "odcjepljenju", UN su pravo naroda na samoopredeljenje ustanovili isključivo u cilju razvijanja ravnopravnosti i mirnih i prijateljskih odnosa među narodima (član 1. i član 55. Povelje UN), kao i održanju teritorijalne celovitosti upravo onih država koje se dosledno ponašaju u skladu sa načelom ravnopravnosti i samoodređenja naroda (Deklaracija o principima međunarodnog prava o prijateljskim odnosima i saradnji između država u skladu sa Poveljom UN (1970.)).

Štaviše, u pogledu prava i obaveza BiH i država Supotpisnici prinudno nametnutog dejtonskog Ustava BiH u navedenoj Deklaraciji striktno je utvrđeno: "Svaka država je dužna da, zajedničkom ili pojedinačnom akcijom, promoviše oživotvorenja načela ravnopravnosti i samoodređenja naroda u skladu sa odredbama Povelje UN, ..." .


Ustavnopravne argumentacija

Povrh svega, u istoj Deklaraciji je decidirano utvrđeno da svaki narod kojemu je prinudno uskraćeno ostvarivanje prava naroda na samoopredeljenje ima pravo tražiti i dobiti podršku od UN i država članica UN u nastojanjima i borbi za ostvarivanje ravnopravnosti i prava na samoopredeljenje!

Upravo stoga je pravo naroda na samoopredeljenje kao obavezujuća pravna norma egzaktno utvrđeno u odredbama člana 1. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (UN, 1966.) i člana 1. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (UN, 1966.), a koje je morala da ratifikuje i BiH.

Dapače, upravo iz navedenih razloga pravo naroda na samoopredeljenje je putem oba navedena Pakta inkorporirano u preambulu dejtonskog Ustava BiH kao temeljno polazište uspostave i ustroja BiH, ali takođe i putem Povelje UN u preambulu Ustava Federacije BiH.

Međutim, osnovni razlog i ustavnopravne osnove za obvezatnu i jednakopravno institucionalnu primenu i sprovođenje prava naroda na samoopredeljenje u BiH zapravo je činjenica da su to pravo i članci 1. i 2. oba navedena Pakta, putem odredbi člana II / 4., člana II / 7., člana III/3.b) važećeg dejtonskog Ustava BiH i člana II.A.2. važećeg Ustava Federacije BiH, višestruko i izričito ugrađeni u ustavnopravni sistem i BiH i Federacije BiH kao obavezujuće i pravosnažne ustavne odredbe. I to bez alternative.

Tim više jer je striktnim i identičnim ustavnim odredbama člana Ks / 2. Ustava BiH i člana VIII. 2. Ustava Federacije BiH imperativno određeno da to pravo ni u kojem slučaju ne može biti ni umanjeno ni ukinuto čak ni ustavnim amandmanima.

Prema tome, kao legitimisan potpisnici Kreševske deklaracije i pregovarači ispred deinstitucionaliziranog, dekonstituiranog, diskriminiranog, preglasavanog i ugnjetavanoga hrvatskoga konstitutivnog naroda u BiH, dr Dragan Čović i dr Božo Ljubić imaju na raspolaganju neosporiva i legitimnu ustavnopravni argumentaciju za ostvarivanje stvarne i institucionalne ravnopravnosti hrvatskoga konstitutivnog naroda u BiH.

Međutim, u svakom slučaju ostaje činjenica da su Hrvati u BiH u pogledu ustavnog i institucionalnog (pre) ustroja BiH pred presudnom odlukom pre svega o samima sebi: Ili dobrovoljno samouništenje u BiH ili dobrovoljno samoodređenja u BiH!

  • Izvor
  • Pinkom
  • Povezane teme


Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....


Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...

Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....


Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...


Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA