
Al Kapone kao filmski junak našeg doba
Prošlo je 115 godina (17. janura) od rođenja Al Kaponea, legendarnog vođe mafije, (1899-1947) o čijoj ličnosti se ineresovalo nekoliko pokoljenja američkih prducenata i režisera koji i dan danas pokušavaju da na nov način vide kralja zločina Čikaga sa kraja 1920-ih godina.
A upravo taj period američke istorije, koji je bio ispunjen borbom do uništenja koju su gangsterski klanovi međusobno vodili do uništenja zbog uspostavljanja monopola nad proizvodnjom i prometom alkohola koji su u to vreme bili zabranjeni i rasturanja droge, što su vlasti pokušavale da spreče, Holivud je tako često koristio u svojim filmovima.
U ovom tekstu donosimo pregled šest gangsterskih snimljenih u periodu od šest decenija filmova čiji je glavni junak Al Kapone.
1. „Al Kapone” 1959.
Ričard Vilson je 1959. godine snimio film „Al Kapone“ sa Rodom Stajgerom u glavnoj ulozi. U filmu je opisan gangsterov put od njegovog dolaska u Čikago pa zaključno sa 1931. Film je hvaljen za verodostojnost i prikazivanje realinih slika čikaškog podzemlja i samog Kaponea.
Međutim, prvobitna verzija scenatija se znatno razlikuje od one varijante koja je prihvaćena za snimanje. Izmene u scenariju su usledile nakon što je Stajger tri puta intervenisao odbijajući da igra u filmnu lik gangstera koji su autori scenarija Melvin Vold i Henri Grinberg romantizovali.

Ugovor sa producentom Stajger je potpisao tek nakon pristanka autora da izmene scenario, što je doprinelo i uspehu filma.
Na zahtev tumača naslovne uloge, Stajgera, poslednji kadrovi filma prikazuju Kaponea u zatvoru Alkatras, jer se film, po mišljenju glumca mora završiti tirjumfom pravde.
Lik Kaponea u ovom filmu Ričarda Vilsona je surov, bezposećajan, neidelizovan, pa je film ocenjen kao kvalitetno urađen.
Kritika je ukazivala posle premijere „da motivacija glavnog junaka nije uvek u dovoljnoj meri zasnovana, ili drugim rečima, njegove radnje su nemotivisane sa tačke gledišta običnih gledalaca“.
„Ali, scenario jasno reprodukuje realna zbivanja, pa otuda dešavanja u filmu deluju ubedljivo“, oceio je 1959. časopis Variety.
2. „Krvoproliće na Dan svetog Valentina“
Film „kralja B filmske klasike“, kako su novinari nazvali režisera Rodžera Kormana, zasnovan je na događaju koji se zbio 14. februara 1929, kad se šest pripadnika klana Al Kaponea obračunalo s članovima grupe njegovog protivnika Irca Bagsa Morana koji je kontolisao promet alkohola u nekoliko rejona Čikaga ne dozvoljavajući svom supariku Kaponeu da postane monopolista.
Posle serije uzajamnih likvidacija pripadnika dva smrtno suprotstavljena banditska klana, sedam bandita Bagsa Morana je ubijeno i svi su na Dan svetog Valentina nađeni na jednom od čikaških skladišta.

Bez obzira na to što sam Al Kapone nije te noći lično učestvovao u obračunu i što je sebi obezbedio alibi, u ovom filmu mu je dodeljena glavna uloga koju tumači Džejson Robrads. On je planirao krvavi obračun i organizovao skup pripdanika svog klana.
U filmu je obuhvaćen veliko broj likova iz obe bande - Al Kaponea i Bagzi Morana i svakom od njih je data individualna karakteristika – glas sa ekarna je navodio imena i biogarfije svih gangstera.
Filmski kritičar Rodžer Ebert je baš to preobilje likova smatrao glavnim nedostatkom filma, koje, po njegovom mišljenju nije dozvolio da se razviju intersantni sudionici događaja. Ulogu jednog od gangstera igrao je 30-godišnji Džek Nikolson, ali mu ime nije titrovano.
Njujork tajms (The New York Times) je ovako pisao posle premijere filma „Krvoproliće na Dan svetog Valentina“:
„Jedinstvena scena koja ovde ima komercijalnu i umetičku vrednost je ona užasna po svojoj surovosti je pokolj Moranih gangstera u garaži na sveru grada. Ljubitelji krvi na ekranu ovde će imati zaista šta da vide.”
Film „Krvoproliće na Dan svetog Valentina“ je svojevremno smatarn za jedno od najboljih Kormanovih ostvarenja, a 2009, časopis Empire ga je uvrstio na 20. mesto u rejtingu „20 velikih gangsterskih filmova koje nikad nismo videli“.
3. „Kapone“ 1975.

Za razliku od scenarista filma „Al Kapone“, tvorci filma iz 1975. godine „Kapone“ nisu stavljali akcenat na verodostojnost i istinito prikazivanje realnih događaja, ističući u prvi plan oštinu sižea i privlačnost za gledaoca. Tako se u filmu odjednom pojavila gangsterova izmišljena prijateljica po imenu Ben Gazara koju je igrala Suzan Bleskli. Kao Al Kapone nastupio je Ben Gazara, a u filmu su igrali i Džon Kasavetis u ulozi Frenki Jela, ulogu Džonia Toria tumačio je Gari Gvardino, dok se Silvester Stalone pojavio kao Franko Niti. To je Staloneu bio jedan od prvih filmskih nastupa, I s njom je povezana jedna od netačnosti filma - posle smrti Kaponea junak koga je tumačio Stalone držao mu je posmrtni govor na sahrani, što je realno bilo neverodostojno pošto je stvarni Frenk Niti umro četiri godine pre svoga bosa.
Kritika je u recenzijama ocenila da „Kapone“ bez obzira što u njemu ima humora deluje suviše dosadno i mučno, a juztok tome su „prebukirane masovne scene“ u kojima gangesteri „jezde“ Čikagom ili sede u restoranima.
4. „Nesalomivi“ (The Untouchables), 1987.
Siže „Nesalomivih“ je zasnivan na realnim događajima: 1929. Eliot Nes, 26. godišnji agent Ministarstva finansija SAD dobija posebna ovlašćenja da oformi specijalnu grupu sa zadatkom da Al Kapone bude smešten iza rešetaka. Treba imati u vidu da se u Čikagu toga vremena nije moglo računati na čestitost i nekorumpiranost organa gonjenja i sudskih struktura, čije su mnoge saradnike potkupli gangsteri.
Ali da bi se dobilo na oštrini filmske priče mnogi detalji iz lova na gangsterske bande morali su biti izmenjeni izmišljeni novi zapleti. Tako na primer u tim Eliota Nesa ulaze samo četiri čoveka, iako ih je u realnosti bilo čak jedanaest, i svi su oni ostali živi u momentu suđenja Kaponeu.
Reditelj filma, Brajen De Palma, od samog momenta kad je pročitao scenario želeo je da filmski Al Kapone bude upravo Robert de Niro, ali je slavni glumac postavio nekoliko uslova.
Najpre je želeo da do završetka sezone ostane da igra na Brodveju gde je igaro u jednoj predstavi, a osim toga tražio je da se njegovom budućem liku dopiše još jedna scena. Pored svega toga za ulogu Kaponea De Nro je morao da „nabaci” 14 kilograma. Kad je sve te zahteve saslušao, De Palma je počeo tražiti drugog glumca, imajući u vidu pre svih kandidata Boba Hoskinsa koji je slavnom gangsterskom liku više ličio. Tek u poslednjem momentu De Niro je prihvatio ulogu, a režser je dao Hoskinsu ček na 20.000 dolara, već dogvovoreni avans honorara sa pozdravom: „Hvala“.
Al Kapone Roberta De Nira u filmu se pojavljuje kao prava američka znamenitost koja okuplja oko sebe gomilu reportera i uslužnog personala -1930. godine u stvarnosti Al Kapone je zaista i bio svetski gangster broj 1.
Zahvaljujući dobijenoj težini glumac De Niro je promnio izgled lica - po rečima De Palme u vreme pripreme za snimanjenje, slavni glumac je baš na tome insistirao više nego na bilo čemu drugom.

U „Nsalomivim” on i nema mnogo sena i ustavri u svim preovlađuje lik šaljivdžije i laskavca koji se snishodljvo ponaša prema policiji i specijalnim agentima. Podsećamo da Al Kaponea nisu mogli sa dokazima optužiti ni za jedno teže krivično delo osima za utaju poreza.
Na samom početku filma, na primer, on izgovora nekoliko rečenca koje je filmska ekipa uzela iz njegovih stvarnih intervjua: „Brinem se o potrebama ljudi. A ljudi hoće da piju. Vi zante, ja znam, svi znaju, da tu ljudsku potebu jedino ja uvažavam.“
„Šta je to crna berza? Na brodu je to nezakonita trgovina, a na Lejk-Šor –Drajvu je to gostoprimstvo.”
“Odrastao sam u opasnom rejonu. Tamu su govrili da ti možeš više postići lepom rečju i pištoljem, nego samo lepom rečju.”
U najpoznatijoj sceni filma, na gangsterskom banketu, De Niro daje na upečatljiv način pravi kararkter čuvenog gangstera u kojemu se ispoljava sva surovost Al Kaponea, čak i prema članovima svoje bande.
Iako je film postigao veliki uspeh kod publike, ocene kritike bile su oprečne - većina kritičara je uočila da mu neostje dublja razrada karaktera, ali su zato svi isticali atmosferu kriminalnog miljea Čikaga 1930. maestralno dočarana na ekranu.
U filmskoj kritici kritici „Vašington Posta“ (The Washington Post) je napisano o ovom filmu :
„De Niro ulogu Al Kapoena igra teatralnom širinom koja rezultira satirom na prototip, na samu ideju bosa mafije. Sa isturnim grudim i specifičnim manirom govora on zaista podseća na despota, ali da bi nas ubedio u surovost Kaponea, u priču je bilo neophodno uključiti više scena realnog nasilja s njegovim učešćem.”
5. „Podzemna imperija“, 2010. (tv serija)
Radnja tv serije „Podzemna imperija“ čiju je prvu epizodu snimio Martin Skorseze, događa se u Čikagu 1920—ih godina, a u njoj glavni junak uopšte nije Al Kapone, nego Naki Tompson koga igra Stiv Bušemi.

Događaji serijala počinju nekoliko sati pre stupanja na snagu suvog zakona i prikazuje suprostavljenost i zavađenost kriminalnih klanova čije vođe se bore za pronalaženje mogućnosti pribavljanja basnoslovnog bogatstva. U tom serijalu 21. godišnjeg Al Kaponea igra britanski glumac Stiven Grem, a u filmu postaje pomoćnik uticajnog mafioza Džonia Torija, nedavno prispelog u Čikago.
Po Gremovim rečima, pre početka snimanja, Skorseze je insistirao da glumac ne gleda nijedan ranije snimljen film o Al Kponeu i da pokuša da u ulogu unese nešto novo.
„Svi smo mi gledali mnogo filmova u kojima je Kapone prikazan kao surovi, pa čak i neuračunljivi despot. Hteli smo zato, naprotiv, da ga prikažemo gledaocima takvog da ga zavole, a za tako nešto je bilo potrebno da se istaknu njegovi ljudski kvaliteti prožeti i sa pomalo humora. Iako nisam hteo da od gangstera pravim klovna, ipak je moj zadatak bio da ga pokažem ne suviše ozbiljnog.
Mislim da je najvredije u mom Kaponeu to što se u seriji može videti prelomni momenat u njegovom životu. Kako se iz nestašnog dečka i momka on preobraća u pravog muškarca”, kaže Grem.
6. „Lice sa ožiljkom“ 1983.
Još jedna kriminalistička drama Brajana De Palme čvrsto asocira na istoriju Al Kaonea. „Lice sa ožiljkom“ je najčuveniji film ovog reditelja. U njemu se opisuje uspon i pad ne samo Kaponea, nego i Kubanca Tonija Montane. Scenarista Oliver Stoun je stvorio lik pod utiskom svoje posete Majamija 1980. Međutim film je dobio naziv „Čovek s ožiljkom“ zato što su i Al Kapone i Toni Montana jo od detinjstva imali ožijak na levoj strani vrata i taj fakat je uticao da film bude remejk istoimeog filma snimljenog 1932. kao slobodna ekranizacija romana Armitedža Trejla u kojemu je glavni junak bio Al Kapone. Te okolnosti dozvoljavaju da se film De Palme poveže s imenom čuvenog mafioza.
Iako se događaji u filmu ne dotiču života samog Al Kaponea, ipak i u biogafiji i izmišljenog lika i realnog junaka postoje dodirne tačke poklapanje epizoda - poznato je da je Kapone nasledio čikašku organizaciju koju je stvorio „učitelj“ Džon Torio, dok u filmu upravo Montana prisvaja imeriju svoga bosa Frnka.

Osim toga, bez obzira na najstrašije zločine, Toni Montana je kao i kralj čikaškog podzemlja optužen samo za utaju poreza, jer za bilo koji drugi kriminalni akt policija nije uspela da pribavi dokaze.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















