
Komjuterizacija škola nije garancija uspeha u njima
Organizacija za ekonomsku razvoj i saradnju, OECD, (Organization for Economic Cooperation and Delopmet, OECD), objavila je sredinom ovog meseca (septembra, 2015) najnovija istarživanja u kojima se zaključuje da visok nivo snabdevenosti škola visokotehnološkim nastavnmim sredstvima nije garancija rasta nivoa znanja učenika.
Naprotiv, prekomerna upotreba komjutera u nastavnom procesu može biti smetnja učenicima da normalno usvajaju nastavni materijal.
Prva uporedna analiza navika učenika i uslova nastave koji treba da obezebeđuju te navike
OCED ističe da je ovo prvo istraživanje ove vrste u kome je sprovedena međunarodna uporedna analiza navika učenika i uslova nastave koji treba da obezeđuju i garantuju razvoj tih navika.
Šta su pokazale ove anlize?
U dokumentu OECD-a se navodi:
„Anakete su pokazale da u realnosti škole u značajnoj meri zaostaju iza svih mogućnosti koje im pružaju tehnologije.
2012. godine 96 % petnaestogodišnjih učenika iz zemalja OECD-a je u anketama izjvailo da imaju kod kuće kompjutere, a 72% anketiranih đaka je potvrdilo da u školi koristi stoni računar- noutbuks ili planšet.
Ali čak i ukoliko u školi učenici koriste komjuter, njihov uticaj na rezultate nastave u najboljem slučaju je jednoznačan.“
Saopštava se takođe da učrnici „koji umereno u školi koriste kompjutere tokom nastave, postižu bolje rezultate nego učenici koji ih retko kad upotrebljavaju.
S druge starene, oni učenici koji se kompjuterima služe vrlo često, neretko postižu slabiji uspeh u školi.“
U Šangaju 38 % učenika koristi kompjutere, au Južnoj Koreji 42 %
U zemljama „azijskog tigra“ učenci ne pribegavaju tako često korišćenju kompjutera u nastavi: u Šangaju to čini 38, a u Južnoj Koreji 42 prpocenata anketiranih učenika.
Međutim, učenici baš tih regiona su pokazali najbolji uspeh iz čitanja i matematike na tetstovima sprovedenim u skladu sa Međunarodnim programom ocenjivanja dostignuća učenika (PISA) 2012- (Šangaj 613 poena, Južna Koreja 554).
Naprotiv, u mnogim zemljama u kojima je korišćenje interneta u školama šire rasprostranjeno, učenici su na ovim testovima imali slabije rzultate.
Tako na primer, u školama Norveške, u kojoj internet u nastavi koristi 92% učenika, na testu su uspeli da sakupe svega 489 poena.
Ili drugi primer:u Australiji 94 % učenika koristi internet kao nastvno sredstvo, a na testovima iz čitanja i matematike postigli su samo 504 poena, a u Rusiji gde je atkođe visok stepen krišćenja interneta u školama (80, 2%), rezultat PISA testiranja iz čitanja i mateatike doneo je samo 482 poena, što je znatno niže nego u već pomiljanoj Južnoj Koreji ili u drugim zemljama u kojima se kompjuter ne koristi tako često, kao na primer u Sloveniji (501 poen, a kompjuter koristi samo 57,2 % učenika), ili uEstoniji (61% od sto učenika koristi inteerent u nastavi, a broj osvojenih poena na testiranju je iznosio 521).
Na osnovu pokakzatelja navedenih u objavljenim rzultatima istrživanja OECD-a, u zemljama koje intezivno investiraju u informacione tehnologije u školama, nema značajnijeg rasta uspeha učenika u čitanju i matematici kao ni u nizu drugih disciplina.
OECD navodi sledeće razloge za takvo stanje:
„Tehnologje nisu od velike koristi za nivelisanja iivoa znanja između uenika koji napreduju i onih koji zaostaju u tempu, obimu i kvalitetu savladavanja nastavnog gradiva.“
Autori izveštaja OECD-a smatarju da ovladavanje bazičnim navikama čitanja, pisanja i matematike stvara daleko šire mogućnosti u nastavi nego jednostvno povećanje novca za kupovinu visokotehnoloških nastavnih sredstava i opreme u školama.
Osim toga, autori izveštaja OECD-a napominju (i ovde, istarživači, po njihovom sopstvenom priznanju ne računaju da će oduševiti mnoge roditelje i nastavnike) da kod učenika koji na intetrnetu provode po šest i više sati dnevno van škole, potoji visok stepen rizika osećanja usamljenooti u školi, a sve se češće manifestuje bezvoljnost i navika da se zakašnjava na časove ili da se na njih ne dolazi.
Stoga autori istraživanja pozivaju prosvetne vlasti i uprave škola da se previše ne oduševljavaju korišćenjem thnologija koje bi bilo samo sebi svrha.
„Korišćenje tehnologija u najsavremenijim nastavnim metodologijama radi postizanja najefektnijeg metoda očiglednosti nastave kao bazičnog didaktičkog principa, samo zajedno sa korišćenjem najsavremenijih metoda predavanja i čovečjeg opštenja može u značajnoj meri uzdići nivo nastave“, smatarju autori istarživanja OECED-a.
Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















